Izvor: https://www.euronews.com/
Diljem Europe sve više putnika odlučuje se vidjeti kontinent iz biciklističkog sjedala. Nekada nišni sport izdržljivosti sada je rastući oblik putovanja s malim utjecajem na okoliš, ekološki prihvatljivog, koji dobiva na zamahu kako Europa prihvaća održivije načine kretanja i istraživanja. Zapravo, prema Europskoj biciklističkoj federaciji (ECF), cikloturizam čini otprilike 2,3 milijarde putovanja diljem EU svake godine, od višednevnih avantura s biciklima do ležernih vožnji uz rijeku koje nadilaze gradske vožnje.
U srcu europske biciklističke renesanse je EuroVelo, mreža biciklističkih ruta na duge staze diljem kontinenta osmišljena za promicanje održivog putovanja i izgradnju bolje povezane Europe. Nakon dovršetka, mreža će se prostirati na gotovo 61 000 kilometara, povezujući kontinent putem 17 tematskih ruta koje je razvio i koordinirao ECF. Od 2023. godine već je bilo postavljeno preko 56 000 kilometara, uglavnom duž namjenskih biciklističkih staza ili tihih cesta s niskim prometom, poboljšanih novim biciklističkim stazama.
Gdje je u tome Hrvatska i uzima li dobar ili ipak premali dio tog kolača? Priliku za zaradu sigurno imamo iz više razloga, a prirodne pogodnosti su samo temelj. Potpisivanjem Ugovora s ECF – Europskom biciklističkom federacijom, Koordinacijsko tijelo za razvoj cikloturizma u Hrvatskoj, koje djeluje u sklopu Ministarstva tutizma, je preuzelo prava i obveze u pogledu upravljanja EuroVelo rutama.
S obzirom da Hrvatskom prolaze četiri EuroVelo rute, EV6 – Dunavska ruta, EV8 – Mediteranska ruta, EV9 – Baltic-Adriatic i EV13 – Tragom Željezne zavjese, jedna od osnovnih zadaća Koordinacijskog tijela je, uz definiranje nacionalne mreže cikloturističkih pravaca na bazi postojećih županijskih i lokalnih ruta, integracija na europsku mrežu biciklističkih ruta te rad na njihovom unapređenju.
Ruta Baltik – Adriatik ili Jantarna biciklistička ruta (EV 9) ukupne je duljine oko 2.050 km i prolazi kroz 6 europskih zemalja. Počinje na obali Baltičkog mora, a prolazi Poljskom, Češkom, Austrijom, Slovenijom i Italijom, a završava u Hrvatskoj u mediteranskom ozračju antičkog grada Pule (u blizini poznate Pulske arene, jednog od šest najvećih antičkih amfiteatara na svijetu) na samom jugu istarskog poluotoka okruženog Jadranskim morem. Ruta Hrvatskom prolazi u duljini 132 km od sjeverozapadnog preko središnjeg do južnog dijela Istarske županije. Ulazi iz Slovenije na graničnom prijelazu Sečovlje-Plovanija i prolazi područjem 5 gradova i 6 općina redom od sjeverozapada prema jugu: Buje, Grožnjan, Oprtalj, Buzet, Cerovlje, Pazin, Gračišće, Barban, Marčana, Vodnjan i Pula. Na ruti je moguće posjetiti ukupno 32 točke interesa (POI) razasute uz atraktivnu rutu koja prolazi srednjevjekovnim, utvrđenim gradovima na istaknutim brežuljcima i lokalnim cestama malog intenziteta prometa okruženih raskošnom prirodom.
Biciklistička ruta Željezne zavjese (EV 13) vodi duž granice nekadašnje ‘Željezne zavjese’ odnosno granične linije koja je dijelila Europu na dva politička bloka – istočnoeuropske zemlje na čelu sa Sovjetskim Savezom i zapadnoeuropske zemlje u interesnoj grupi Sjedinjenih Američkih Država. S ukupno 9.950 km najduža je od svih EuroVelo ruta. Prolazi kroz 20 europskih zemalja, uz 14 lokaliteta UNESCO svjetske baštine i uz 3 europska mora.
Mediteranska biciklistička ruta (EV8) trenutačno je ukupne duljine 7500 km od Andaluzije do Cipra i prolazi kroz 11 mediteranskih zemalja. Od toga 1110 km glavne rute prolazi Hrvatskom, od slovenske granice Sečovlje/Plovanija kroz regije Istru i Kvarner, Liku i Dalmaciju – Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik te kroz Konavle do granice s Crnom Gorom (Vitaljina/Njivice). Isto tako, još 357 km alternativnih dionica rute vodi preko otoka Jadranskog mora (Cres, Krk, Rab, Pag i Korčula), ali i očuvanim i autentičnim dijelovima dalmatinskog zaleđa.
Dunavska biciklistička ruta (EV6) ukupne je duljine 4.450 km i prolazi kroz 10 europskih zemalja, te povezuje 11 lokaliteta UNESCO svjetske baštine i 6 europskih rijeka. U duljini od 150 km prolazi najistočnijim dijelom Hrvatske kroz dvije županije Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku prateći tok rijeka Drave i Dunava. U Hrvatsku dolazi iz smjera Mohača u Mađarskoj i ulazi na Graničnom prijelazu Duboševica.(via.hr)