Bili smo u najljepšem povijesnom selu u Francuskoj

Kad imate prigodu posjetiti jedno od naljepših sela u Francuskoj onda je to nešto što valja učiniti. Francuska je prepuna povijesnih mjesta i divota, pa nas je naravno zanimalo kako ih oni pretvaraju u turističke destinacije koje morate vidjeti. I na koncu što Hrvatska iz toga može naučiti jer i mi imamo svojih aduta u sličnim okolnostima.

Selo u kojem smo bili je Saint-Guilhem-le-Désert jedno od najfascinantnijih i najvažnijih povijesnih sela u južnoj Francuskoj, smješteno u regiji Oksitanija (departman Hérault). Ovo duhovno i arhitektonsko remek-djelo potpuno je okruženo dramatičnim, strmim liticama u uskoj dolini rijeke Gellone.

Selo ima iznimnu povijesnu važnost i nosi dvostruku titulu pod zaštitom UNESCO-a – kao dio kulturne baštine i kao ključna postaja na glasovitoj hodočasničkoj ruti Camino de Santiago, odnosno Put sv. Jakova. Na to vas podsjećaju oznake na ulazu u selo koje uistinu izgleda bajkovito. Uske uličice koje vode uzbrdo prema središtu mjesta, odnosno Trgu slobode (Place de la Liberté). Glavni seoski trg prepun je šarmantnih kafića i uličnih obrta, a njime dominira golema platana posađena 1855. godine, koja je službeno proglašena jednim od “iznimnih stabala Francuske. I dovoljno je velika da daje hlad cijelom trgu. A glavna je atrakcija Opatija Gellone (Abbaye de Gellone). To je srce sela i prekrasan primjer romaničke arhitekture iz 9. stoljeća. Unutar crkve čuva se dragocjena relikvija Komadića Pravog Križa Isusovog, koju je Guilhemu osobno darovao Karlo Veliki. Ulaz u samu opatiju je besplatan, kao i unutarnji vrt.

Dok hodate ulicama i poprečnim prolazima koji ih spajaju dominira osjećaj povratka u prošlost, a tehnologija 21. stoljeća je nenametljivo uklopljena. Kao zanimljivost u selu u tim kamenim kućicama ima stanara koji tu očito borave cijele godine o čemu svjedoče poštanski sandučići na vratima. Bili smo tamo krajem svibnja pa je bilo manje posjetitelja, a u sezoni zna biti velika gužva. Dojam je takav da želite obići baš svaku uličicu i vidjeti što ima u idućem prolazu, pridjev jedno od najljepših sela u Francuskoj svakako mu pristaje. Sve je čisto, uredno, nenametljivo, cijene u trgovinicama su normalne, nema preterivanja za one osnovne suvenire. Naravno da možete kupiti i lokalna vina po također dobrim cijenama, zapravo jednakima kao u Hrvatskoj.

Na glavnom trgu je nekoliko restorančića koji nude domaće specijalitete po također normalnim cijenama. Nema brze hrane i sličnih štandova već samo ponude dana od nekoliko jela i sve je vezano uz taj kraj. I koliko to košta? Za dvije osobe ručak i piće na trgu ispod hlada 170 godina stare platane i s pogledom na više od tisuću godina staru opatiju ispod 50 Eura. Vjerujem da nitko nije od stola otišao s osjećajem da je prevaren, upravo suprotno.

Cjelodnevni izlet u selo izvrsno nadopunjuje posjet još jednoj atrakciji, tek nekoliko kilometara udaljenom Đavoljem mostu (Pont du Diable). To je impresivan kameni most iz 11. stoljeća na samom ulazu u kanjon rijeke Hérault. Smatra se jednim od najstarijih srednjovjekovnih mostova u Francuskoj, a s njega se pruža pogled na smaragdno zelenu rijeku u kojoj se ljeti okuplja veliki broj kupača. Jer odmah uz most je smješteno uređeno kupalište sa svom potrebnom infrastukturom, a između sela i mosta tijekom ljetne sezone kada je teže pronaći parking voze mali autobusi.

I to je na koncu način kako što duže zadržati gosta jer su mu ponuđeni i dostupni razni sadržaji, odnosno sve što ima turistički potencijal pretvoreno je iskorišteno do maksimuma. To je nešto na čemu Hrvatska treba raditi jer ima takvih mogućnosti, posebice na kontinentu gdje kuće za odmor same po sebi više nisu dovoljne. Turisti dolaze zbog mira i tišine ali ipak traže još nešto više, posebice za višednevnih boravaka. Trava je kod susjeda uvijek zelenija, no mi ćemo otići i usporediti hrvatskog pandana Saint-Guilhem-le-Désertu, a to bi pream nekoj općoj ocjeni bile Rastoke. Ili možda neko drugo selo? Otvoreni smo za prijedloge. (dv)

Hrvatska ima više od 500 kampova, ponuda predstavljena na najvažnijem skandinavskom sajmu

Foto:HTZ

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Stockholmu predstavilo je hrvatsku kamping-ponudu na sajmu Elmia Husvagn & Husbil, održanom u švedskom Jönköpingu. Riječ je o jednom od najvažnijih skandinavskih sajmova posvećenih kampingu, kamp-prikolicama i kamperima, koji je tijekom pet sajamskih dana privukao više od 33 tisuće posjetitelja.    

Na hrvatskom štandu predstavljena je bogata i raznolika kamping ponuda koja obuhvaća više od 500 kampova duž jadranske obale, od Istre i Kvarnera do Dalmacije, ali i brojne kamping lokacije u kontinentalnom dijelu zemlje. Poseban naglasak stavljen je na kvalitetu suvremene kamping infrastrukture te na spoj očuvane prirode, čistog mora, bogate kulturne baštine, mogućnosti za aktivan odmor i autentičnog hrvatskog gostoprimstva.

Velik interes posjetitelja privukle su i prezentacije hrvatske turističke ponude koje je u petak i subotu održao direktor Predstavništva HTZ-a za Skandinaviju Darko Ivančević. Prezentacijama su se pridružili i administratori popularne švedske Facebook grupe „Mi koji putujemo kamp-prikolicom i kamperom u Hrvatsku“ (Vi som åker med husvagn och husbil till Kroatien), koja okuplja oko 19.000 članova. Dijeleći iskustva sa svojih putovanja, publici su iz prve ruke približili prednosti kampiranja u Hrvatskoj.    

Posjetitelje su pritom posebno zanimale informacije o kampovima i njihovim sadržajima, prometnoj dostupnosti, ponudi prilagođenoj obiteljima te mogućnostima aktivnog odmora. Prema ocjenama organizatora, ovogodišnje izdanje sajma obilježili su izraženiji tržišni optimizam, snažan interes kupaca i pozitivne reakcije izlagača. Dobra prodaja, premijere novih proizvoda, brojni poslovni susreti i bogat popratni program još su jednom potvrdili važnost sajma Elmia Husvagn & Husbil za kamping industriju i razvoj mobilnog turizma.    

Nastup Predstavništva HTZ-a u Stockholmu dodatno je pridonio vidljivosti Hrvatske kao jedne od vodećih europskih kamping destinacija na strateški važnom skandinavskom tržištu. Izravan kontakt s posjetiteljima omogućio je ciljano predstavljanje hrvatske ponude, ali i dodatno učvrstio poziciju naše zemlje kao destinacije koja na jedinstven način povezuje more, prirodu, kulturu i kvalitetnu kamping infrastrukturu.(via.hr)

Jesen na Bilogori, dva dana prirode, domaćih okusa i dobre zabave

Zadnji vikend u rujnu svakako rezervirajte za dolazak u Veliko Trojstvo na tradicionalnu manifestaciju Jesen na Bilogori. Vidikovac u Velikom Trojstvu 26. i 27. rujna ponovo nudi dva dana prirode, glazbe, druženja, domaćih okusa i dobre zabave.Ove godine Bilogora će se trčati, hodati i voziti, nebom će zavladati zmajevi, najmlađi će imati svoj mali raj, a kad padne večer – pjevat će se i plesati!

Čekaju vas Bilogora Trail, Jesenski cipelcug i Jesenska biciklijada, Zmajevi nad Bilogorom, veliki Festival igračaka, Likovna kolonija te Sajam rukotvorina i domaćih proizvoda.A za dobru atmosferu pobrinut će se VIGOR, Black Tattoo i Dangube. I naravno, kakva bi to bila jesen bez dobrog zalogaja? Vilicom po Bilogori, domaći proizvodi, tradicionalna jela i mirisne štrudle pobrinut će se da nitko ne ode gladan. (via.hr)

U Bjelovar na kupanje u Wellovar

Najveće i najmodernije toplice u Hrvatskoj po svemu sudeći vrata posjetiteljima će otvoriti 29. rujna, na Dan Grad Bjelovara i Dan bjelovarskih branitelja. Bjelovarski Wellovar je najveće ulaganje u povijesti grada teško 42 milijuna eura. Kompleks smješten u prigradskom naselju Veliko Korenovo uključuje olimpijski 50-metarski bazen, bazen za rasplivavanje, wellness prostor sa saunama, unutarnje rekreacijske i dječje bazene te vanjske bazene i dječje vodene sadržaje. Kompleks uključuje i restoran, pool bar, dječja igrališta, konferencijska dvorana, prostor za poliklinike i fitness. U svemu 10 bazena, gotovo 400 parkirnih mjesta uz korištenje geotermalne i solarne energije za održavanje cjelokupnog pogona.

 

O cijenama ulaznica se tek nagađa, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak je tek najavio da će biti deset posto jeftnije od konkurencije, ne precizirajući koja je to točno konkurencija. To je bez sumnje projekt koji Bjelovar gura na vrh ponude u kontinetalnom kupališnom turizmu ali otvara vrata i sportskom turizmu jer zatvoreni olimpijski bazeni se u Hrvatskoj mogu nabrojiti na prste jedne ruke.

Financijska konstrukcija kaže da bespovratna EU sredstva iznos 17,25 milijuna eura osiguranih putem Ministarstva turizma i sporta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ostatak od oko 25 milijuna eura preuzela je tvrtka Terme Bjelovar d.o.o. kroz dugoročne komercijalne i investicijske plasmane. Za premošćivanje faza isplate i dovršetak radova, tvrtka je podigla i kratkoročni kredit od 4,8 milijuna eura uz fiksnu kamatnu stopu od 3,55 % na tri godine, upravo amenovanu na jučerašnjoj sjedinci Gradskog vijeća. Grad Bjelovar osim toga kontinuirano dokapitalizira tvrtku te ulaže dodatne proračunske viškove, poput nedavnih 250.000 eura od poreza na dohodak, za povećanje temeljnog kapitala i pokrivanje operativnih troškova prije samog otvaranja.

Veliki projekt, velika ulaganja a debelo iznad pedeset posto novca osigurava Grad Bjelovar, odnosno njegovi građani. Je li to prekrupan financijski zalogaj pokazat će broj posjetitelja kad Wellovar otvori vrata. Bude li ih dovoljno, odnosno u skladu s procjenama iz studije izvodljivosti, Wellovar neće postati kronični gubitaš ovisan o injekcijama iz gradskog proračuna ionako opterećenog velikim kreditom. To je scenarij za koji je potrebna još jedna velika stavka, a to su smještajni kapaciteti. Bez hotela uz sami kompleks bazena teško se može igrati na duže staze. Konkretne najave da će se netko u to upustiti za sada nema ali šuška se o dolasku velikog hotelskog lanca i gradnju 300 soba. Zbog toga palac gore za Wellovar i treba zaželjeti da u prvoj godini privuče što više posjetitelja. (dv)

 

Sanremo nas nije impresionirao

Na kontinentu je stigla kiša i osvježenje pa bismo se usudili reći kako je glavna tusistitička sezona gotova iako na moru još vladaju i vrućine i nažalost požari. U ljetnim mjesecima se uvijek vodi polemika plaćamo li previše za usluge i dobra koja dobivamo zauzvrat, jesmo li prevareni i je li bolje u drugim državama koje žele isti turistički kolač. Odgovor ovisi o tome gdje ste boravili, a tu vrijedi isto pravilo za sve, što dalje od razvikanih destinacija.

Festival, Casino i dio Moskve

Bili smo u Italiji, u Sanremu, koji Talijani doživljaju kao najznačajniji grad i centar njihove rivijere. Poznati glazbeni festival tu je jedan od glavnih aduta, zatim Casinò di Sanremo, elegantna zgrada u stilu secesije otvorena je 1905. godine koja predstavlja simbol glamura epohe Belle Époque, šetnice, puno cvijeća i sveukupni dašak ekskluzive. Tu je i ruska pravoslavna crkva Krista Spasitelja, Sv. Serafima Sarovskog i Sv. Katarine. Ova upečatljiva građevina izgrađena je 1912. i 1913. godine i predstavlja jedan od najprepoznatljivijih arhitektonskih simbola grada

Tijekom kasnog 19. i početka 20. stoljeća, Sanremo je bio iznimno popularno zimsko lječilište ruske aristokracije, uključujući i carsku obitelj. Tradiciju je započela ruska carica Marija Aleksandrovna, koja je u gradu boravila zimi 1874. godine. U znak zahvalnosti, gradu je poklonila palme koje i danas krase obalu, a grad je njoj u čast nazvao šetnicu.

Kako je ruska zajednica u gradu rasla, javila se potreba za izgradnjom pravoslavnog hrama. Crkva je izgrađena u tradicionalnom rusko-bizantskom stilu i izgledom podsjeća na poznate moskovske hramove pa kad je ugledate u takvom okruženju na prvu izgleda kao neka AI tvorevina.

Razvikane destinacije nisu za svakoga

Ali kako zapravo izgleda boravak u Sanremu kad ste sasvim običan turist, bez aristokratskog predznaka i neograničenog proračuna? Smještaj u hotelčiću s tri zvjezdice Villa Sophia doduše smještenom na izvrsnoj lokaciji uz more odnosno šetnicu stajao je 232 eura za dva noćenja s doručkom za dvije osobe.

Hotel ima osiguran parking ali plaća se deset eura dan. Cijela obala je u ograđenim plažama, tamo nitko ne pili lokote, i hotel ima svoj komad plaže ali nije besplatna. I to se plaća deset eura dan, kao i ležaljka 16 eura dan.

 

Činjenica da ste gost tog istog hotela ne znači ništa. Cijene po restoranima nismo iskušavali ali evo primjera iz malog snack bar na šetnici u blizini centra, espreso 1,5 Eura, capuccino 2,5 Eura, hot dog 4 Eura, tjestenina 10 Eura. Puno ili malo procijenite sami. Cijeli doživljaj Sanrema je nekako ispao nedorečen, previše betona, gužve, po cijele noći tule sirene hitnih službi, i na koncu to je mjesto na koje se nismo poželjeli vratiti. Ali neka druga, manja mjesta u Italiji? E, to je sasvim drugačija priča. (dv)

Jesenski bjelovarski sajam opravdao očekivanja

U Gudovcu je protekli vikend održan 33. Jesenski međunarodni sajam, najveća poljoprivredna manifestacija u Hrvatskoj. Ujedno i jedina na kojoj se država Državna stočarska izložba koja okuplja sve najbolje što posrnulo domaće stočarstvo može ponuditi. Hrvatska u brojnim segmentima proizvodnje hrane nije samodostatna i tako je već godinama pa posljedično i turisti bez obzira kolika bila dobra turisitička sezona baš i ne jedu domaće. To se može i mora promijeniti, a da je to svakako moguće pokazala je i ova izložba, hrvatski poljoprivrednici znaju svoj posao samo im treba više zaštite i bolje uređeno tržište što je posao za državu.

Sajam ni ove godine nije razočarao brojem izlagča, ponudom i brojem posjetitelja, a kako se čini konačno je došao i red na rješavanje najveće boljke, infrastrukture na sajamskom prostoru koji je zapravo izrastao na kompleksu nekadašnje farme junadi. Minisistar poljoprivrede David Vlajčić je najavio državno ulaganje od deset milijuna eura u sajamsku infrastrukturu što će biti najveće ulaganje ikada u Bjelovarski sajam. To je možda i najzvučnija crtica s ovogodišnjeg sajma, tradicionalni najskuplji traktor i šampionsko grlo već su neko vrijeme u drugom planu. Nadamo se da će se i to promijeniti u dolazećim godinama jer hrvatski poljoprivrednici to zaslužuju. (dv)

Bjelovar daje 1,25 milijuna eura za nove smještajne kapacitete

Grad Bjelovar pokrenuo je Javni poziv vrijedan 1,25 milijuna eura za razvoj novih turističkih smještajnih kapaciteta. Cilj je potaknuti privatna ulaganja i povećati kvalitetu turističke ponude uoči novog razvojnog ciklusa koji gradu donosi projekt Termi Bjelovar. Grad će sufinancirati do 50 posto prihvatljivih troškova, dok pojedinačna potpora, ovisno o kategoriji kojoj pripada, može iznositi do 300 tisuća eura. Projekti moraju donijeti najmanje osam novih smještajnih jedinica. Potpora je dostupna za hotele, hotele baština, aparthotele, hostele, depandanse i druge smještajne objekte.

Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je kako je povećanje smještajnih kapaciteta posebno važno zbog razvoja Geotermalnog sportsko-rekreacijskog parka Wellovar, bjelovarskih toplica koje su pred otvorenjem.

-Mi smo svjesni da nemamo hotelskog smještaja. To je od početka bila cijela priča i nedostatak Bjelovara. Danas, kada vidimo koliko je Wellovar ogroman projekt i da su to najveće toplice u Hrvatskoj, znamo da moramo nešto napraviti po pitanju smještajnih kapaciteta – rekao je Hrebak.

Grad procjenjuje da postoji interes desetak potencijalnih investitora, koji bi zajedno mogli donijeti oko 150 novih soba. Ako interes bude veći od raspoloživih sredstava, Grad je spreman osigurati i dodatan novac.

– Cilj ovog javnog poziva nije samo povećanje broja kreveta, nego zaista poticanje ulaganja i stvaranje jedne kvalitetne smještajne baze za destinaciju koja je sve više tražena i koja se sve više razvija, a to je Bilogora-Bjelovar – rekla je direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar Ana KelekKelek.

Na području Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar trenutačno postoji 126 objekata s oko tisuću kreveta, dok se procjenjuje da nedostaje još približno 500 kreveta.

Javni poziv otvoren je od 1. rujna do iskorištenja novca, a najkasnije do 31. prosinca 2026. godine. Prijave se razmatraju prema redoslijedu zaprimanja potpunih prijava, a projekt mora ostvariti najmanje 40 od 100 mogućih bodova. Novi smještajni kapaciteti trebaju biti završeni i stavljeni u funkciju najkasnije do 20. lipnja 2027. godine, dok je za Hotel baština rok 31. prosinca 2027. godine. Javni poziv dostupan je na službenim internetskim stranicama Grada Bjelovara i Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar.(via.hr)

Daruvarske toplice: Obnovljeni bazeni i obnovljene cijene ulaznica

Od početka kolovoza u dobro poznatim Daruvarskim toplicama odnosno Specijalnoj bolnice za medicinsku rehabilitaciju, možete uživati u novoobnovljenim bazenima. Daruvarske toplice i Hotel Termal nedavno su prošle povijesnu, veliku obnovu vrijednu gotovo 20 milijuna eura. Njihovi bazeni, unutarnji i vanjski, primarno funkcioniraju kao hotelski i lječilišni bazeni s masažnim zonama, gejzirima te pratećim wellness i medicinskim sadržajima.

Cijene ulaznica međutim nisu naišle na nepodijeljeno odobravanje građana. U dane vikenda odrasli plaćaju 21 euro, tijekom tjedna 18 eura. Za primjerice četevročlanu obitelj trošak cjelodnevnog boravka uz koji sendvič i piće bez problema prelazi 100 eura. Previše ili primjereno za potpuno nove sadržaje vidjet će se za mjesec dva. Kompletan cjenik pogledajte u nastavku. (dv)

Sezona do sada ista kao prošlogodišnja

Iako u javnom prostoru traju polemike oko toga je li ova turistička sezona podbacila, što se potkrepljuje fotografijama praznih plaža, polupraznih ugostiteljskih terasa i nabiladnih računa, gole brojke pokazuju drugačiju sliku.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i u noćenjima. Od toga je na Jadranu ostvareno 56,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 0.5 posto u odnosu na lani, a na kontinentu, uključujući i grad Zagreb, ostvareno je više od 3 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego lani.

Podaci sustava eVisitor također pokazuju kako je u Hrvatskoj tijekom srpnja ove godine, zabilježeno 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja, što u odnosu na srpanj lani, predstavlja rast od 2,5 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. U sedmom mjesecu najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Poljske, Češke, Austrije, Mađarske i dr. Gledano prema županijama, najviše turista brojali su Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, a kada se uzmu u obzir same destinacije, najposjećeniji su bili su Rovinj, Vir, Poreč, Medulin i Dubrovnik.
Turista je po tome otprilike isti broj, a to mogu potpkrijepiti i gužve na cestama tijekom udarnih vikenda. Kakav će biti financijski rezultat tek će se vidjeti no ni tu ne bi trebalo biti većih odstupanja. Cijene se unatoč apelima vlasti posvuda podignute,a večina turista to još nije odlučila drastično kazniti.(via.hr)

Local Host kampanja na Booking.com ostvarila odlične rezultate

FOTO:arhiva

Više od osam milijuna impresija, gotovo 500 ostvarenih rezervacija i snažna vidljivost hrvatskog obiteljskog smještaja na pet važnih europskih tržišta odličan su rezultat prve zajedničke promotivne kampanje Hrvatske turističke zajednice i platforme Booking.com u cijelosti posvećene obiteljskim iznajmljivačima, nositeljima oznake Local Host – Vaš domaćin, a u čijem su središtu bili pravi domaćini nositelji te oznake. Kampanja „Experience real Croatia“, provedena tijekom lipnja i srpnja na tržištu Njemačke, Austrije, Poljske, Češke i Mađarske, nastavila je niz promotivnih aktivnosti kojima Hrvatska turistička zajednica dodatno ističe vrijednost autentičnog obiteljskog smještaja, tradicije, osobnog pristupa i iskustava koja gostima pružaju lokalni domaćini.

-Sve naše aktivnosti usmjerene su na zaštitu istinskog obiteljskog smještaja koji generacijama gradi hrvatski turizam i daje posebnu vrijednost našoj turističkoj ponudi. Upravo su takvi domaćini temelj hrvatskog turizma i zato će njihova zaštita i dalje biti u našem fokusu. Ove godine po prvi puta uveli smo posebnu mjeru potpore za nositelje oznake Vaš domaćin / Local Host kroz Program konkurentnosti turističkog gospodarstva. Po prvi put proveli smo i nacionalnu promotivnu kampanju posvećenu isključivo obiteljskom smještaju, a prvi rezultati već su vidljivi kroz bolju popunjenost za 6%, što potvrđuje da tržište prepoznaje vrijednost autentičnog domaćinstva. Istodobno, domaćini, oni na adresi stanovanja, su i porezno rasterećeni jer ne plaćaju porez na nekretnine, dok novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti dodatno uređujemo sustav pružanja usluga u domaćinstvu kako bismo osigurali njegovu vjerodostojnost, pravednost i dugoročnu održivost. Pozivam sve pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu koji ispunjavaju uvjete da zatraže oznaku Vaš domaćin / Local Host. To je potvrda kvalitete, ali i prilika da postanu dio sustava koji dodatno promovira i vrednuje najbolje od hrvatskog gostoprimstva –  izjavio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
U projekt Local Host do sada se uključilo više od 3.570 objekata s preko 21.170 kreveta. Najviše objekata s Local Host oznakom nalazi se u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok gledano prema destinacijama, najviše takvih objekata broje Crikvenica, Dubrovnik, Pula, Rovinj i Medulin.
– Izuzetno smo zadovoljni rezultatima prve kampanje oznake Local Host na platformi Booking.com, kao i ukupnim učinkom dosadašnjih promotivnih aktivnosti usmjerenih na ovu oznaku. Uz ranije provedenu Local Host kampanju na domaćem i osam inozemnih tržišta, ovo je prva kampanja HTZ-a u cijelosti posvećena hrvatskom obiteljskom smještaju. Ostvarena vidljivost i interes gostiju dodatno ističu važnost projekta Local Host u promociji kvalitete hrvatskog obiteljskog smještaja na globalnoj razini. Ovim aktivnostima želimo dodatno pozicionirati naše domaćine i obiteljske iznajmljivače na tržištu te povećati njihovu vidljivost. Upravo zato, s promotivnim aktivnostima nećemo stati. U nastavku ove turističke godine očekujemo drugi val promocije i to na domaćem tržištu, od sredine kolovoza do kraja listopada, s ciljem još snažnijeg pozicioniranja projekta i domaćina koji nose ovu oznaku i svojim gostoprimstvom stvaraju dodatnu vrijednost i jedinstveni doživljaj naše zemlje kao turističke destinacije-  komentirao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, dodavši kako projekt Local Host kontinuirano okuplja sve veći broj domaćina.

Podsjećamo, oznaku Local Host mogu zatražiti svi oni koji, prema važećim propisima, imaju status domaćina uz uvjet da zadovoljavaju propisane kriterije kao što su autentičnost ponude, razina gostoljubivosti, ekološka osviještenost, kvaliteta u pristupu i informiranju gosta i dr. Detaljne upute za dobivanje oznake dostupne su na ovoj poveznici.(via.hr)