Na kraju svijeta nas je dočekao Frank Sinatra i harfa

Frank Sinatra, Fly me to the moon, harfa na kraju svijeta. I to se može doživjeti kad dođete u Fisterru, na kraj poznatog svijeta kako se nekoć vjerovalo. Danas je to kraj Camino de Santiago rute gdje hodočasnici nakon 900 kilometara hodanja gledaju u beskraj Atlantika. Gospodin koji je svirao harfu savršeno se uklopio u okruženje. Unatoč vjetru koji na tom rtu kod svjetionika zapravo nikad ne prestaje zvuci su savršeno ugodno odzvanjali u zraku. Jednistveno iskustvo, kad dođeš na kraj svijeta ne znaš što te čeka. I tako treba biti. (dv)

https://www.facebook.com/share/v/1EkU1kn4vc/

Nova kazališna sezona u Bjelovaru počinje 2. listopada

Bjelovarsku publiku do kraja godine očekuje pet predstava u Domu kulture u sklopu programa „Kazalište u gostima“, uz nastavak vlastite produkcije i nove suradnje s kazalištima iz Osijeka i Virovitice. Na repertoaru će se naći predstave nacionalnih kazališnih kuća, ali i nezavisne scene, a posebno se izdvaja koprodukciju s HNK Osijek i premijera poznatog teksta Mišolovke, Agathe Christie. Gradska kazališna kuća Bjelovar nastavlja se razvijati i kao mjesto u kojem se kazalište ne samo prikazuje, nego i stvara.

Od 2023. godine predstave u prosjeku prati 275 gledatelja po izvedbi, odnosno oko 80 % popunjenosti dvorane. Grad Bjelovar nastavlja podržavati razvoj kazališta, uz planirana dodatna ulaganja u program, ljude i uvjete za rad.(via.hr)

Obnovljena zgrada Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije

Župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić obišao je obnovljenu zgradu Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije nakon završetka energetske obnove vrijedne gotovo 550 tisuća eura. Za provedbu projekta osigurano je 307 tisuća eura bespovratnih sredstava. Uz župana Marušića, obnovljeni objekt obišli su ravnatelj Zavoda Vedran Trupac, resorna pročelnica Andrea Bengez te predstavnik izvođača radova, tvrtke GRAD-IM.Energetska obnova obuhvatila je obnovu pročelja i toplinsku izolaciju zidova s unutarnje strane, zamjenu sustava grijanja i hlađenja te zamjenu postojeće unutarnje rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom. Na zgradi je postavljena i solarna elektrana, što bi trebalo pridonijeti smanjenju potrošnje energije i režijskih troškova.

-Dovršetkom energetske obnove zgrade Zavoda za javno zdravstvo završili smo još jedno važno ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu naše županije. Radovi su vrijedni gotovo 550 tisuća eura, od čega smo 307 tisuća eura osigurali iz bespovratnih sredstava. Zgrada je dobila novu fasadu i toplinsku izolaciju, zamijenjeni su sustavi grijanja i hlađenja te je ugrađena LED rasvjeta, kao i solarna elektrana. Sve to znači manju potrošnju energije, niže troškove te ugodnije uvjete za djelatnike i građane koji koriste usluge Zavoda – kazao je župan Marko Marušić. Naglasio je kako je ovaj projekt dio znatno šireg ciklusa ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

-Trenutačno provodimo i energetske obnove svih ispostava Doma zdravlja, ukupne vrijednosti 7,8 milijuna eura. Želimo osigurati kvalitetnije uvjete za pružanje zdravstvene zaštite u svim dijelovima županije, a ulaganja u obnovu prostora, opremu i podizanje kvalitete zdravstvenih usluga nastavit ćemo i dalje – dodao je Marušić.Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo BBŽ Vedran Trupac istaknuo je kako je završetak obnove iznimno važan jer je riječ o zgradi starijoj od stotinu godina. Uz radove energetske obnove, Zavod je vlastitim ulaganjima uredio i prizemlje zgrade, uključujući laboratorije Službe za ekologiju.

-Jedan od najvećih izazova bio je tijekom obnove neometano obavljati sve naše redovne poslove. Djelatnici su godinu dana radili u nešto drukčijim uvjetima, zbog čega nam je posebno drago što im sada možemo osigurati kvalitetnije i ugodnije radno okruženje. Zavod posljednjih godina ne ulaže samo u prostor. Trenutačno zapošljavamo 71 djelatnika, a uveli smo i nove djelatnosti, među kojima su molekularni laboratorij, poslovi povezani s dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom, procjena rizika od legionele te sustavna deratizacija. U suradnji sa Županijom proteklih smo godina mnogo uložili u razvoj Zavoda, ali na tome nećemo stati. – kazao je Trupac.(via.hr)

Koliko vrijedi jedno veliko stablo?

Bjelovar je dio ovogodišnje europske European TreeTag Campaign – kampanje koja vrijednost stabala pokazuje kroz konkretne podatke i ono što svakodnevno pružaju gradu.U Bjelovaru je TreeTag oznaku dobila crvenolisna bukva na Trgu Stjepana Radića, visoka čak 29 metara, s promjerom debla od 130,5 centimetara.

Na TreeTag oznaci građani mogu saznati koliko jedno veliko stablo zadržava oborinske vode, koliko proizvodi kisika i koliko ugljika skladišti. Ovogodišnja kampanja provodi se u 12 europskih zemalja, na više od 1.300 stabala, dok u Hrvatskoj sudjeluje 14 gradova s ukupno 41 stablom.Koordinator kampanje u Hrvatskoj su Urbani šumari doo stručna tvrtka usmjerena na urbano šumarstvo, arborikulturu, dijagnostiku i zaštitu stabala te upravljanje urbanom zelenom infrastrukturom. Urbani šumari ujedno su certifikacijski centar za European Tree Worker (ETW), međunarodno priznatu stručnu kvalifikaciju European Arboricultural Councila.

Zato, kada prolazite Trgom Stjepana Radića, zastanite kraj naše crvenolisne bukve i pogledajte što jedno veliko stablo svakodnevno daje svom gradu.Vrijednost stabala činimo vidljivom kako bismo ih bolje razumjeli, kvalitetnije njegovali i dugoročno očuvali.(via.hr)

Britanski The Guardian predstavio ponudu Zagrebačke županije

Ugledni britanski medij The Guardian objavio je opsežan putopis o Samoboru, Samoborskom gorju i Plešivici, ističući gastronomiju, vinarstvo, prirodne ljepote i kulturnu baštinu Zagrebačke županije. Objava pod naslovom „The other side of Croatia: a landscape that could out-Tuscany Tuscany“ realizirana je uz podršku i suradnju Hrvatske turističke zajednice, a autor teksta čitateljima predstavlja ovaj dio Hrvatske kao destinaciju koja objedinjuje bogatu i raznoliku turističku ponudu.

Tekst započinje pričom o Samoboru i njegovoj poznatoj kremšniti, uz opis povijesne jezgre grada, barokne arhitekture i atmosfere glavnog gradskog trga. Poseban naglasak stavljen je i na prirodne atrakcije Samoborskog gorja i Parka prirode Žumberak, s mogućnostima za planinarenje, biciklizam i boravak u prirodi.

Velik dio članka posvećen je Plešivici, jednoj od najpoznatijih hrvatskih vinskih regija kontinentalne Hrvatske. Autor posebno ističe slikoviti krajolik vinograda, proizvodnju pjenušaca te iskustva koja nude lokalne vinarije. Posjetio je, među ostalim, vinariju Griffin i obiteljsku vinariju i restoran Korak, nositelja MICHELINOVE zvjezdice, gdje je predstavljen koncept gastronomije temeljen na sezonskim i lokalnim namirnicama. U zaključku autor ističe upravo ono što ovu regiju čini posebno zanimljivom međunarodnim putnicima – spoj prirode, tradicije, gastronomije i vina, uz dojam autentičnosti i manje komercijaliziranog turističkog iskustva.

Objava u The Guardianu predstavlja značajan doprinos vidljivosti Hrvatske na britanskom turističkom tržištu, osobito u segmentima gastronomije, enologije, aktivnog odmora i kulturnog turizma.(via.hr)

Bili smo u najljepšem povijesnom selu u Francuskoj

Kad imate prigodu posjetiti jedno od naljepših sela u Francuskoj onda je to nešto što valja učiniti. Francuska je prepuna povijesnih mjesta i divota, pa nas je naravno zanimalo kako ih oni pretvaraju u turističke destinacije koje morate vidjeti. I na koncu što Hrvatska iz toga može naučiti jer i mi imamo svojih aduta u sličnim okolnostima.

Selo u kojem smo bili je Saint-Guilhem-le-Désert jedno od najfascinantnijih i najvažnijih povijesnih sela u južnoj Francuskoj, smješteno u regiji Oksitanija (departman Hérault). Ovo duhovno i arhitektonsko remek-djelo potpuno je okruženo dramatičnim, strmim liticama u uskoj dolini rijeke Gellone.

Selo ima iznimnu povijesnu važnost i nosi dvostruku titulu pod zaštitom UNESCO-a – kao dio kulturne baštine i kao ključna postaja na glasovitoj hodočasničkoj ruti Camino de Santiago, odnosno Put sv. Jakova. Na to vas podsjećaju oznake na ulazu u selo koje uistinu izgleda bajkovito. Uske uličice koje vode uzbrdo prema središtu mjesta, odnosno Trgu slobode (Place de la Liberté). Glavni seoski trg prepun je šarmantnih kafića i uličnih obrta, a njime dominira golema platana posađena 1855. godine, koja je službeno proglašena jednim od “iznimnih stabala Francuske. I dovoljno je velika da daje hlad cijelom trgu. A glavna je atrakcija Opatija Gellone (Abbaye de Gellone). To je srce sela i prekrasan primjer romaničke arhitekture iz 9. stoljeća. Unutar crkve čuva se dragocjena relikvija Komadića Pravog Križa Isusovog, koju je Guilhemu osobno darovao Karlo Veliki. Ulaz u samu opatiju je besplatan, kao i unutarnji vrt.

Dok hodate ulicama i poprečnim prolazima koji ih spajaju dominira osjećaj povratka u prošlost, a tehnologija 21. stoljeća je nenametljivo uklopljena. Kao zanimljivost u selu u tim kamenim kućicama ima stanara koji tu očito borave cijele godine o čemu svjedoče poštanski sandučići na vratima. Bili smo tamo krajem svibnja pa je bilo manje posjetitelja, a u sezoni zna biti velika gužva. Dojam je takav da želite obići baš svaku uličicu i vidjeti što ima u idućem prolazu, pridjev jedno od najljepših sela u Francuskoj svakako mu pristaje. Sve je čisto, uredno, nenametljivo, cijene u trgovinicama su normalne, nema preterivanja za one osnovne suvenire. Naravno da možete kupiti i lokalna vina po također dobrim cijenama, zapravo jednakima kao u Hrvatskoj.

Na glavnom trgu je nekoliko restorančića koji nude domaće specijalitete po također normalnim cijenama. Nema brze hrane i sličnih štandova već samo ponude dana od nekoliko jela i sve je vezano uz taj kraj. I koliko to košta? Za dvije osobe ručak i piće na trgu ispod hlada 170 godina stare platane i s pogledom na više od tisuću godina staru opatiju ispod 50 Eura. Vjerujem da nitko nije od stola otišao s osjećajem da je prevaren, upravo suprotno.

Cjelodnevni izlet u selo izvrsno nadopunjuje posjet još jednoj atrakciji, tek nekoliko kilometara udaljenom Đavoljem mostu (Pont du Diable). To je impresivan kameni most iz 11. stoljeća na samom ulazu u kanjon rijeke Hérault. Smatra se jednim od najstarijih srednjovjekovnih mostova u Francuskoj, a s njega se pruža pogled na smaragdno zelenu rijeku u kojoj se ljeti okuplja veliki broj kupača. Jer odmah uz most je smješteno uređeno kupalište sa svom potrebnom infrastukturom, a između sela i mosta tijekom ljetne sezone kada je teže pronaći parking voze mali autobusi.

I to je na koncu način kako što duže zadržati gosta jer su mu ponuđeni i dostupni razni sadržaji, odnosno sve što ima turistički potencijal pretvoreno je iskorišteno do maksimuma. To je nešto na čemu Hrvatska treba raditi jer ima takvih mogućnosti, posebice na kontinentu gdje kuće za odmor same po sebi više nisu dovoljne. Turisti dolaze zbog mira i tišine ali ipak traže još nešto više, posebice za višednevnih boravaka. Trava je kod susjeda uvijek zelenija, no mi ćemo otići i usporediti hrvatskog pandana Saint-Guilhem-le-Désertu, a to bi pream nekoj općoj ocjeni bile Rastoke. Ili možda neko drugo selo? Otvoreni smo za prijedloge. (dv)

Hrvatska ima više od 500 kampova, ponuda predstavljena na najvažnijem skandinavskom sajmu

Foto:HTZ

Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Stockholmu predstavilo je hrvatsku kamping-ponudu na sajmu Elmia Husvagn & Husbil, održanom u švedskom Jönköpingu. Riječ je o jednom od najvažnijih skandinavskih sajmova posvećenih kampingu, kamp-prikolicama i kamperima, koji je tijekom pet sajamskih dana privukao više od 33 tisuće posjetitelja.    

Na hrvatskom štandu predstavljena je bogata i raznolika kamping ponuda koja obuhvaća više od 500 kampova duž jadranske obale, od Istre i Kvarnera do Dalmacije, ali i brojne kamping lokacije u kontinentalnom dijelu zemlje. Poseban naglasak stavljen je na kvalitetu suvremene kamping infrastrukture te na spoj očuvane prirode, čistog mora, bogate kulturne baštine, mogućnosti za aktivan odmor i autentičnog hrvatskog gostoprimstva.

Velik interes posjetitelja privukle su i prezentacije hrvatske turističke ponude koje je u petak i subotu održao direktor Predstavništva HTZ-a za Skandinaviju Darko Ivančević. Prezentacijama su se pridružili i administratori popularne švedske Facebook grupe „Mi koji putujemo kamp-prikolicom i kamperom u Hrvatsku“ (Vi som åker med husvagn och husbil till Kroatien), koja okuplja oko 19.000 članova. Dijeleći iskustva sa svojih putovanja, publici su iz prve ruke približili prednosti kampiranja u Hrvatskoj.    

Posjetitelje su pritom posebno zanimale informacije o kampovima i njihovim sadržajima, prometnoj dostupnosti, ponudi prilagođenoj obiteljima te mogućnostima aktivnog odmora. Prema ocjenama organizatora, ovogodišnje izdanje sajma obilježili su izraženiji tržišni optimizam, snažan interes kupaca i pozitivne reakcije izlagača. Dobra prodaja, premijere novih proizvoda, brojni poslovni susreti i bogat popratni program još su jednom potvrdili važnost sajma Elmia Husvagn & Husbil za kamping industriju i razvoj mobilnog turizma.    

Nastup Predstavništva HTZ-a u Stockholmu dodatno je pridonio vidljivosti Hrvatske kao jedne od vodećih europskih kamping destinacija na strateški važnom skandinavskom tržištu. Izravan kontakt s posjetiteljima omogućio je ciljano predstavljanje hrvatske ponude, ali i dodatno učvrstio poziciju naše zemlje kao destinacije koja na jedinstven način povezuje more, prirodu, kulturu i kvalitetnu kamping infrastrukturu.(via.hr)

Jesen na Bilogori, dva dana prirode, domaćih okusa i dobre zabave

Zadnji vikend u rujnu svakako rezervirajte za dolazak u Veliko Trojstvo na tradicionalnu manifestaciju Jesen na Bilogori. Vidikovac u Velikom Trojstvu 26. i 27. rujna ponovo nudi dva dana prirode, glazbe, druženja, domaćih okusa i dobre zabave.Ove godine Bilogora će se trčati, hodati i voziti, nebom će zavladati zmajevi, najmlađi će imati svoj mali raj, a kad padne večer – pjevat će se i plesati!

Čekaju vas Bilogora Trail, Jesenski cipelcug i Jesenska biciklijada, Zmajevi nad Bilogorom, veliki Festival igračaka, Likovna kolonija te Sajam rukotvorina i domaćih proizvoda.A za dobru atmosferu pobrinut će se VIGOR, Black Tattoo i Dangube. I naravno, kakva bi to bila jesen bez dobrog zalogaja? Vilicom po Bilogori, domaći proizvodi, tradicionalna jela i mirisne štrudle pobrinut će se da nitko ne ode gladan. (via.hr)

U Bjelovar na kupanje u Wellovar

Najveće i najmodernije toplice u Hrvatskoj po svemu sudeći vrata posjetiteljima će otvoriti 29. rujna, na Dan Grad Bjelovara i Dan bjelovarskih branitelja. Bjelovarski Wellovar je najveće ulaganje u povijesti grada teško 42 milijuna eura. Kompleks smješten u prigradskom naselju Veliko Korenovo uključuje olimpijski 50-metarski bazen, bazen za rasplivavanje, wellness prostor sa saunama, unutarnje rekreacijske i dječje bazene te vanjske bazene i dječje vodene sadržaje. Kompleks uključuje i restoran, pool bar, dječja igrališta, konferencijska dvorana, prostor za poliklinike i fitness. U svemu 10 bazena, gotovo 400 parkirnih mjesta uz korištenje geotermalne i solarne energije za održavanje cjelokupnog pogona.

 

O cijenama ulaznica se tek nagađa, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak je tek najavio da će biti deset posto jeftnije od konkurencije, ne precizirajući koja je to točno konkurencija. To je bez sumnje projekt koji Bjelovar gura na vrh ponude u kontinetalnom kupališnom turizmu ali otvara vrata i sportskom turizmu jer zatvoreni olimpijski bazeni se u Hrvatskoj mogu nabrojiti na prste jedne ruke.

Financijska konstrukcija kaže da bespovratna EU sredstva iznos 17,25 milijuna eura osiguranih putem Ministarstva turizma i sporta iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ostatak od oko 25 milijuna eura preuzela je tvrtka Terme Bjelovar d.o.o. kroz dugoročne komercijalne i investicijske plasmane. Za premošćivanje faza isplate i dovršetak radova, tvrtka je podigla i kratkoročni kredit od 4,8 milijuna eura uz fiksnu kamatnu stopu od 3,55 % na tri godine, upravo amenovanu na jučerašnjoj sjedinci Gradskog vijeća. Grad Bjelovar osim toga kontinuirano dokapitalizira tvrtku te ulaže dodatne proračunske viškove, poput nedavnih 250.000 eura od poreza na dohodak, za povećanje temeljnog kapitala i pokrivanje operativnih troškova prije samog otvaranja.

Veliki projekt, velika ulaganja a debelo iznad pedeset posto novca osigurava Grad Bjelovar, odnosno njegovi građani. Je li to prekrupan financijski zalogaj pokazat će broj posjetitelja kad Wellovar otvori vrata. Bude li ih dovoljno, odnosno u skladu s procjenama iz studije izvodljivosti, Wellovar neće postati kronični gubitaš ovisan o injekcijama iz gradskog proračuna ionako opterećenog velikim kreditom. To je scenarij za koji je potrebna još jedna velika stavka, a to su smještajni kapaciteti. Bez hotela uz sami kompleks bazena teško se može igrati na duže staze. Konkretne najave da će se netko u to upustiti za sada nema ali šuška se o dolasku velikog hotelskog lanca i gradnju 300 soba. Zbog toga palac gore za Wellovar i treba zaželjeti da u prvoj godini privuče što više posjetitelja. (dv)