Bjelovarsko-bilogorska županija je dobila novi turistički adut u vidu planinarskih karata za sva gorja na svom području. Turistička zajednica BBŽ je u suradnji sa lokalnim turističkim zajednicama i planinarskim društvima, HPD Bilogora, HPD Petrov vrh i HPD Garjevica, izradila planinarske karte za Moslavačko gorje, Papuk i Bilogoru, te jednu zajednička planinarsku karua za cijelu županiju.Ukupna vrijednost ovog projekta iznos 80.000 kn, u njemu su sudjelovale sve lokalne turističke zajednice kako financijski tako i logistički. Aktivni turizam jedan je od ključnih turističkih proizvoda u koji spadaju planinarenje, pješačenje, biciklizam, konjički turizam pri čemu karte predstavljaju osnovno sredstvo orijentacije i snalaženja u prostoru.
– Znamo da danas tehnologija, mobiteli i GPS imaju veliku ulogu ali ljudi i dalje vole imati karte u rukama i stoga kad tehnologija zakaže imamo spremno rješenje- kazao je Marcel Medak, direktor TZ BBŽ na predstavljanju karata u Planinarskom domu Kamenitovac.
Kako je istaknuto karte su već u opticaju i prve reakcije planinara i turista su jako pozitivne. Više od sto kilometara staza je ucrtano u karte i što je jako bitno sve staze imaju označenu stanicu i sve dodaten sadržaj tako da svi koji kreću u avanturu mogu planirati unaprijed. A kako kažu planinari to je jako važno jer dobra priprema rješava sve probleme koji se mogu pojaviti po putu. Planinarske staze su veliki adut već i zbog činjenice da nema puno o županija koje u svom sastavu imaju tri različita gorja.(dv)
Godinu nakon ustrojavanja, to petom i otvorenja trgovine Braniteljska socijalno-radna zadruga “Bilogorska košara” ocijenjena je kao dobavljač voća i povrća s najviše bodova u Republici Hrvatskoj. Tridesetak OPG-a okupljenih u zadruzi uhvatilo je pravi ritam i opskrbljuju brojne škole svježim voćem i povrćem, a tržištu nude provjerene domaće proizvode. Trgovina smještena u Strossmayerovoj ulici u središtu Bjelovara samo je izlog svega što Bilogorska košara nudi.
-Ocjena je dobivena provedenim Javnim pozivom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u sklopu nacionalnoga projekta Školska shema, a na temelju čega Zadruga voćem i povrćem opskrbljuje čak 31 školu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. To je gotovo 8 tisuća učenika koji te proizvode i konzumiraju- kaže Igor Brajdić, zamjenik bjelovarskog gradončelnika i dodaje kako je priča krenula od ideje o udruživanju malih proizvođača radi bolje pozicije na tržištu, u čemu su makismalno pomogli Grad Bjelovar i Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar. U zadruzi ne spavaju na lovorikama i u planu je daljnje širenje ponude i obuhvat još većeg broja korisnika.
-Uz osnovne škole u planu je i suradnju s oko 20 srednjih škola te nekoliko učeničkih domova- istaknuo je upravitelj Bilogorske košare Vladimir Valenta. Uspjeh Zadruge i otvorenje trgovine koja je svojevrsni izlog onoga što Bilogora nudi vjetar je u leđa i turizmu jer, kako je istaknula direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar Ana Kelek, jako je važno imati dobre proizvođače i kvalitetne domaće proizvode, koje turisti traže i cijene. Koliko stoje proizvodi u trgovini? Cijene nisu iste kao na tržnici ali realno niti ne mogu biti.
-Mi smo sustavu PDV-a i moramo ga iskazati i već zbog toga se ne mogu uspoređivati cijene kod nas i one na štandu na tržnici. Naši dobavljači proizvoda sami fomiriraju ulaznu cijenu i mi kao zadruga na to nemamo utjecaja već samo temeljem te cijene formiramo krajnju prodajnu cijenu – pojasnio je Vladimir Valenta šarene cijene u trgovini. (dv)
U srpnju prošle godine, Gradsko vijeće Grada Bjelovara donijelo je Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja turizma Grada Bjelovara za razdoblje od 2022.-2027. godine. Riječ je o srednjoročnom strateškom dokumentu koji će definirati viziju daljnjeg razvoja turizma, vodeći računa o svim aktivnostima, planovima razvoja, proširenjima smještajnih kapaciteta i unapređenju turističke ponude Grada Bjelovara do 2027. godine. Također, značit će to puno i za lakše privlačenje novca iz europskih fondova i natječaja resornih ministarstava. Nakon završenog postupka jednostavne nabave izrada Plana razvoja turizma povjerena je Institutu za turizam
-Na javnom natječaju je Institut za turizam bio najpovoljniji i za nešto manje od 120 tisuća kuna će izraditi ovaj plan. Očekujem da će biti gotov od svibnja 2022. godine kada bi se trebao raspisati i natječaj za Bjelovarske toplice oko čega ćemo i graditi razvoj turizma. Turizam u Bjelovaru bilježi lagani porast ali to je još u povojima i imamo puno prostora za napredak, posebice nakon izgradnje Bjelovarskih toplica- kazao je gradonačelnik Dario Hrebak. Bjelovar ima nedostatne smještajne kapacitete i u takvim je okolnostima teško stvarati održiv i kvalitetan turistički proizvod koji će privlačiti goste. Stoga su tu potrebne promjene.
-Uvijek je dobro imati neki veliki projekt po čemu će vaša destinacija razlikovati od drugih sličnih i u tom su smislu Bjelovarske toplice dobra stvar i treba ih povezati s gastronomskom ponudom koja ovdje postoji. Neka su istraživnja pokazala da potencijalni turisti Bjelovar prepoznaju po hrani, zbog Sirele i Koestlina, ali ne znaju gdje to sve mogu kušati i doživjeti i u tom smjeru bi trebalo razvijati ponudu. Mi ćemo napraviti detaljnu analizu na terenu i izraditi plan kako napraviti – kazala je Izidora Marković Vukadin, voditeljica razvojnog tima.
Uz manjak smještajnih kapaciteta i neke prepoznatljive ponude Bjelovar je ovisan o velikim manifestacijama zbog kojih ljudi dolaze ali to nije dovoljno za ozbiljniji razvoj. Zanimljiva je i usporedba s drugim gradovima, pa tako primjerice Bjelovar ostvaruje više noćenja od Koprivnice ali i deset puta manje od Varaždina. Izgradnja toplica može pokrenuti stvari ali bez dodatne ponude koje bi turiste zadržala u Bjelovaru i okolici nekoliko dana i dala im razlog za dolazak, ni toplice neće imati željeni efekt.(dv)
Nakon izuzetno uspješne turističke sezone, pandemiji unatoč, pred Ministarstvom turizma i sporta je novo izazovno razdoblje. Očekuje se daljnja reforma turističkog sustava koja je započela još 2019. godine novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, a čiji je cilj usmjeriti poslovanje i djelovanje turističkih zajednica prema modelu destinacijskog menadžmenta u skladu s modernim trendovima funkcioniranja turističkih organizacija.
– Namjera nam je, između ostaloga, učiniti turističko tržište dostupnijim, ali i konkurentnijim te svima onima koji svojim vještinama mogu doprinijeti što kvalitetnijem pozicioniranju Hrvatske kao održive i odgovorne turističke destinacije pružiti priliku da to i pokušaju ostvariti, uz jasno definirane uvjete – istaknula je državna tajnica Sandra Herman te je napomenula da u ovom trenutku u Hrvatskoj postoji 301 turistička zajednica, dok ih je krajem 2019. godine bilo 314.
Sandra Herman, državna tajnica
Ovo smanjenje broja TZ-ova u roku od dvije godine, u velikoj je mjeri rezultat odredaba novog Zakona kojim se uređuje sustav jer isti stimulira formalna i projektna udruživanja, pa su tako neke zajednice izgubile svoj pravni status no, u stvarnosti su nastavile djelovati spojivši se s drugim zajednicama ili JLS-ima u svojoj blizini u turističke zajednice područja. Ovaj vid udruživanja omogućuje bolje brendiranje i promociju mikrodestinacija, što su mnoge zajednice prepoznale i to posebice na kontinentu, pa tako u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo čak 20 formalno udruženih turističkih zajednica područja.
Razvoj kontinentalnog turizma
I formalna i neformalna, odnosno, projektna udruživanja financijski se, početkom godine, stimuliraju sufinanciranjem programa i projekata iz posebnog fonda HTZ-a za udružene turističke zajednice. Hrvatska turistička zajednica, kao krovna organizacija turističkog sektora, dio sredstava od naplaćene turističke pristojbe i članarine prikuplja i u drugi namjenski fond, onaj namijenjen zajednicama na turistički nedovoljno razvijenim područjima i kontinent.
-Logično je da se turistički slabije razvijena područja u Hrvatskoj nalaze uglavnom na kontinentu, pa je sasvim jasna namjera Ministarstva ovim zakonskim promjenama putem namjenskih fondova ulagati značajna financijska sredstva u razvoj kontinentalnog turizma. Konkretno, u 2022. godini radi se o iznosu od oko 55 milijuna kuna – zaključuje Herman te ističe da će u narednom razdoblju uslijediti razvoj u smjeru tranzicije turizma na inovativan, otporan i održiv sustav.
Učinci turizma tako se više neće promatrati kroz broj dolazaka i noćenja već kroz ravnotežu povoljnih financijskih učinaka, utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva, okoliš i zadovoljstvo radnika.
Naime, u tijeku je i izrada nove desetogodišnje Strategije razvoja održivog turizma kojom će se definirati glavni razvojni smjerovi i područja intervencija, odnosno reformi, kako bismo do 2030. ostvarili strateški cilj, a to je pozicioniranje Hrvatske kao globalno konkurentne destinacije održivog turizma. Održivosti hrvatskoga turizma dugoročno će doprinijeti i ulaganja iz NPOO u iznosu od 2,2 milijarde kuna, koja će omogućiti financiranje projekata koji doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji kao i društvenoj održivosti turizma.
Direktorima četverogodišnji mandat
Sukladno zakonskim odredbama, daljnju reformu turističkog sustava početkom 2022. godine provesti će same turističke zajednice gradova, općina i županija, uključujući i Hrvatsku turističku zajednicu kao krovnu organizaciju, a koje u prvoj polovici godine moraju raspisati natječaje za svoje direktore i to na četverogodišnji mandat.
Natječaji za izbor 300-tinjak direktora turističkih zajednica u zemlji donose i nove promjene, a ključna novost je ta da će direktori moći biti i osobe bez iskustva u turizmu te će se na natječaj moći javiti širi krug ljudi nego što je to bilo moguće do sada. Osim toga, novim ugovorima značajno im se mijenja i radni status. Umjesto ugovora na neodređeno koji sada imaju, sklapati će se ugovori na određeno, na četiri godine trajanja mandata.
U prijedlogu Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkim zajednicama, a koji je na eSavjetovanju do 9. siječnja 2022. godine, dana je mogućnost da se na natječaj za direktora jave i osobe koje imaju radno iskustvo na upravljačkim funkcijama izvan područja turizma, ali se u tom slučaju traži dvostruko više godina radnog iskustva nego kod osoba koje imaju radno iskustvo na poslovima u turizmu. Također, u prijedlogu pravilnika propisano je da kandidat prilaže četverogodišnji program rada TZ koji mora biti usklađen sa strateškim dokumentima dok je do sada bio dovoljan jednogodišnji program rada.
-Na taj način se osigurala mogućnost pristupa svim stručnjacima koji su ostvarili izuzetne rezultate u području upravljanja u marketingu i sličnim djelatnostima koje itekako mogu doprinijeti razvoju destinacije, a ne ograničivši se samo na stručnjake u turizmu. To je osobito važno za razvoj kontinentalnog turizma, gdje je potrebno novo brendiranje i razvoj destinacije. Isto tako, održivi razvoj turizma koji mi želimo, zahtijeva puno više znanja, koja uključuju i okolišni aspekt i odgovor na klimatske promjene, digitalizaciju, a možda i najbitnije od svega društvenu održivost i bolji život lokalnog stanovništva. Sva ta znanja ne mogu se ograničiti isključivo na ona do sada stečena u turizmu – objašnjava državna tajnica Herman.(via.hr)
Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar počela je novu godinu s dobrim vijestima za sve koji se namjeravaju baviti turizmom, ali i za potpore lokalnim događanjima na području koje pokriva svojim djelovanjem. Grad Bjelovar i okolnih devet općina: Rovišće, Zrinski Topolovac, Kapela, Veliko Trojstvo, Severin, Velika Pisanica, Šandrovac, Veliki Grđevac i Nova Rača. Upravo zato raspisana su dva Javna poziva koja su za sve zainteresirane otvorena čak do 28. veljače. Javni poziv za dodjelu potpora lokalnim događanjima u 2022. namijenjen je svima koji organiziraju manifestacije i programe važne za turizam i širu zajednicu, a na njega se mogu javiti udruge, ustanove ili organizacije. Ukupan budžet iznosi 50.000,00 kuna, a najviši iznos po prijavljenom projektu iznosi 5.000,00 kuna. Ovaj Javni poziv važan je i za sve one udruge koje planiraju sudjelovati u Terezijani ili nekom od programa koji se odvijaju u sklopu nje.
Drugi Javni poziv najavljen je krajem godine u Starčevljanima, u Kući za odmor Chambar, a same pripreme za raspisivanje počele su organizacijom predavanja „Od ideje do prvog gosta“ koje se održalo u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar i za njega se tražilo mjesto više, što samo opravdava njegovo raspisivanje i da za bavljenje turizmom ima interesa.
Upravo je zato Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar u suradnji s Gradom Bjelovarom te općinama Rovišće, Zrinski Topolovac, Kapela, Veliko Trojstvo, Severin, Velika Pisanica, Šandrovac i Veliki Grđevac, osigurala sredstva i raspisala Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar u turizmu za 2022. godinu. Ukupno je osigurano 700.000,00 kuna. Najniži iznos potpore iznosi 25.000,00, a najviši 70.000,00 kuna. No mislilo se i na poduzetnike početnike koji se žele baviti turizmom jer će čak četiri najbolja projekta dobiti bespovratno po 25.000,00 kuna.
Jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se Žive jaslice mogu uprizoriti uz sudjelovanje deva je Đurđevac i to je učinjeno na blagdan Sveta tri kralja, u jedinstvenom ambijentu uz utvrdu Stari grad. Uprizorenjem živih jaslica okupljeni su mogli vidjeti prizore betlehemske štalice i rođenje maloga Isusa. Scenski prikaz izveli su članovi Gradskog kazališta Đurđevac, a svojim su se pjesmama za pravi božićni ugođaj pobrinuo Zbor umirovljenika Grada Đurđevca.
Scenskom uprizorenju dolaska Sveta tri kralja pridružila se i deva koje su se poklonile malom Isusu, a mališani su najviše uživali gledati domaće životinje smještene uz štalicu.(via.hr)
U Selcu je održana dodijela godišnjih nagrada Simply the Best za 2021. koju dodjeljuje Udruga hrvatskih putničkih agencija i časopis Way to Croatia,a bjelovarski turizam pokazao u najboljem svjetlu U kategoriji Ugostiteljski objekti – Kuća za odmor, nagrađena je Kuća za odmor Chambar koja se nalazi u Starčevljanima u općini Kapela. Nagradu je preuzeo Tomislav Smrček Čonč, legendarni kapetan Argonuata koji očito jednako dobro vesla i turističkim vodama. Kuću je za nominirala Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar koja je također dobitnik te prstižne nagrade.
Naime, u kategoriji Promocija i propaganda – Promotivni sadržaji na društvenim mrežama, nagradu je dobila Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar za kreativnost i inventivnost promotivne kampanje B kao Bjelovar i B kao Bilogora, realizirane na društvenim mrežama u vrijeme pandemije Covid-19 čime je dat značajan doprinos turističkoj prepoznatljivosti destinacije – stoji u obrazloženju nagrade koju je preuzela direktorica Ana Kelek. (dv)
Nema bolje promocije turističke ponude nekog kraja od one gastronomske. A, upravo to nude Nacionalni Dani Okusa hrvatske tradicije koji se održavaju od 15. – 28. 11. 2021. u više od 100 restorana diljem Lijepe Naše. U Bjelovarsko- bilogorskoj županiji je uključeno 13 restorana koji svima nude prepoznatljive obroke spravljene isključivo od domaćih proizvoda i prerađevina.
– Cilj ove akcije je promocija tradicijskih jela koje želimo očuvati i nuditi u našim restoranima ne samo tijekom trajanje ove akcije nego tijekom cijele godine- kazao je Marcel Medak, direktor TZ Bjelovarsko-bilogorske županije. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije trinaest je ugostiteljskih objekata koji su nosioci standarda Okusi Bjelovarsko-bilogorskog kraja koji sudjeluju u nacionalnim Danima Okusa hrvatske tradicije i u kojima za vrijeme trajanja manifestacije možete kušati u slijedu tri tradicijska jela po promotivnim cijenama – RESTORAN&CATERING ROKO, BISTRO FRANZ i RESTORAN BJELOVAR iz Bjelovara, IZLETIŠTE VRATA BILOGORE iz Maglenče (Veliko Trojstvo), RESTORAN-VINARIJA CONER iz Jabučete (Kapela), IZLETIŠTE NA MALENOM BRIJEGU iz Ribnjačke (Velika Pisanica), GOSTIONICA ANA iz Čazme, VILA GARIĆ iz Podgarića, BISTRO KOD BAKE i HOTEL GARIĆ iz Garešnice, KAVANA QUEEN, RESTORAN TERASA – DARUVARSKE TOPLICE i RESTORAN TAVERNA – DARUVARSKE TOPLICE iz Daruvara. Restoran Bjelovar je jedan od onih koji sudjeluju u ovoj akciji i nudi meni koji će oduševiti svakog gurmana.
-Juha od vrganja ili od buče, glavno jelo su domaći njoki s medaljonima u umaku od vrganja ili domaći kroketi sa zapečenom piletinom iz krušne peći s pruiomi osriu umaun od vrhnja, i za desert zapečene palačinke s domaćim sirom i vrhnjem i domaći valjušci s domaćom pekmezom od maline – kazala je Rea Paripović, vlasnica restorana Bjelovar. Ponuda ovih vrhunskih domaćih specijaliteta kreće od 75 kuna i vrijedi je kušati.(dv)
Svi posjetitelji koji se su zatekli na manifestaciji Jesen na Bilogori u Velikom Trojstvu imali su i jedinstvenu prigodu kušati domaći ajvar, izravno pripremljen na štandu OPG-a Bačak. Kad vam se doslovce pred očima miješa ajvar nema druge nego kušati i priznati da je riječ o jednom od najboljih koji se može naći na tržištu.
-Ovo je u pravom smislu riječi domaći ajvar, napravljen prema tradicionalnoj recepturi. Koristimo samo papriku i tu nema patlidžana. Isto tako nema niti konzervansa ili bilo kakvih aditiva. Odučili smo podijeliti nekih stotinjak bočica da ljudi probaju pravi domaći ajvar – kaže Goran Bačak, jedan od začetnika manifestacije koja je ove godine okupila tridesetak OPG-a. Na svom OPG-u u Velikom Trojstvu Goran Bačak se bavi uzgojem Butternut tikve, koju prerađuje u brašno, umak i razne džemove. Bavi se i preradom povrća i voća, u ponudi su razne zimnice i sokovi, odnosno tridesetak raznih proizvoda. Tržište mu je u Zagrebu, velikim lancima ali i manjim trgovinama, no ističe ako je za održavanje na tržištu jako bitna promocija i udruživanje OPG-a kako bi pokazali da imaju što ponuditi i time povećali svoje turističke potencijale.
– To svi koje se bave nekom proizvodnjom na selu moraju shvatiti i to je način kako možemo napredovati. Stoga su i ovakve manifestacije jako bitne i vjerujem da ćemo dogodine uključiti OPG-e s cijele Bjelovarsko-bilogorske županije pa i prijeći njezine granice – zaključio je Goran Bačak.(dv)
– Iako je turizam bio među sektorima koje je pandemija najviše uzdrmala, nautika se pokazala kao njegov daleko najžilaviji dio, a to jasno pokazuju i brojke. Od početka godine do kraja rujna u nautičkom čarteru ostvareno je preko 400.000 dolazaka i oko 2.8 milijuna noćenja, što je 80 posto bolji rezultat nego u istom razdoblju 2020. godine. Još su bolji rezultati posezone pa je tako samo u rujnu u Hrvatskoj boravilo oko 90.000 nautičara i ostvareno je 656.000 noćenja, što je čak i više nego rekordne 2019. godine – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na otvaranju 23. Biograd Boat Showa, u sklopu kojeg se održavaju i 5. HGK Dani nautike.
Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije te organizator i domaćin sajma, naglasio je kako je Biograd Boat Show prepoznat kao središnje mjesto okupljanja svih ključnih segmenata hrvatske nautičke industrije koja je u izrazito otežanim uvjetima poslovanja pokazala najveću otpornost i ostvarila izuzetne turističke rezultate. -Danas Biograd Boat Show na jednom mjestu zapravo sjedinjuje četiri sajma – izlagački sajam brodova i opreme, kongresni, charter i B2B sajam, što dovoljno govori o njegovoj tradiciji, snazi, prepoznatljivosti i konkurentnosti- izjavio je Ražnjević, dodavši kako na sajmu nema ni jednog slobodnog izložbenog mjesta, a posjetitelji imaju priliku vidjeti 24 premijere i stotine plovila, među kojima najskuplja vrijede i po nekoliko milijuna eura.
Sajam je službeno otvorila ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, koja je istaknula kako su brojke sajma i nautike općenito impresivne te je dodala:
-Ovo je jedinstven sajam koji ima veliki doprinos za hrvatsko gospodarstvo. Izazove ste pretvorili u prilike i okupili bogatu flotu, a nadam se da ćete ovakvim tempom nastaviti i ubuduće razvijati turizam u ovom kraju. Direktor Hrvatske turističke zajednice, Kristjan Staničić, poručio je kako zahvaljujući cijelom turističkom sektoru i odlukama Vlade danas možemo razgovarati o tome da je Hrvatska i ove godine turistička pobjednica na Mediteranu. „
-No, to je i obveza da već sad promišljamo o idućoj sezoni koju s pravom možemo dočekati u optimističnoj atmosferi. Mi ćemo sve svoje snage usmjeriti u to da ostanemo sigurna, kvalitetna i održiva destinacija“, izjavio je Staničić.Glavna tema na HGK Danima nautike, koji i ove godine okupljaju sve relevantne stručnjake iz nautičke branše, je Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), kao prilika za rast i razvoj nautičkog turizma Hrvatske. Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić pojasnio je da NPOO usmjerava preko 900 milijuna kuna u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti te gotovo 1,3 milijarde kuna na jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u turizmu.
-U tom kontekstu predviđene su investicije koje su vezane i uz nautički turizam. Njima će se poticati ulaganja u zbrinjavanje otpada i otpadnih voda u lukama nautičkog turizma, desalinizatore, pročiščivaće vode, sustave napajanja, eko rasvjetu marina, digitalne bove i slično. Navedene investicije doprinose očuvanju bioraznolikosti, a time i provedbi Europskog zelenog plana- istaknuo je Savić.
Predsjednik Udruženja marina HGK, Sean Lisjak, naglasio je kako su nautika, djelatnost marina i charter djelatnost posebna vrsta turizma koja se oslanja na primjenu najviših ekoloških standarda.
-Kvalitetno povlačenje i realizacija sredstava iz NPOO-a ovisit će o takvoj viziji i dugoročnom promišljanju managementa svih naših članica. Moram napomenuti da je za kvalitetan razvoj naše djelatnost u budućnosti ipak najpotrebnije donijeti ključne zakonske pretpostavke, za što nisu potrebna nikakva financijska sredstva, već kvalitetan dijalog i sugovornici koji se razumiju i imaju volju osigurati stabilnu budućnost nautičkog turizma RH u narednim desetljećima“, smatra Lisjak. Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter HGK, očekuje da se prepozna nužnost potpore tom sektoru kroz programe odobravanja bespovratnih sredstava kojim bi se potaknule nove investicije nakon značajnog pada poslovanja u 2020. uzrokovanog koronom te da se kroz programe dugoročnog financiranja uz povoljne kamatne stope (do 1,5 posto) omogući obnova charter flote i stabilizacija poslovanja u nadolazećem razdoblju.
-Charter tvrtke su i pred značajnim ulaganjima vezanima za prilagodbu i dodatno opremanje plovila sukladno novom pravilniku o brodicama i jahtama. Tu, također, vidimo mogućnosti subvencije kroz programe NPOO-a, kao i za ulaganja u solarne panele, vjetrogeneratore, desanilizatore te različita zelena i digitalna rješenja s ciljem povećanja razine sigurnosti i zaštite okoliša“, rekao je Klisović.Savjetnik ministrice za turizam i sport, Igor Radić, kazao je kako nautički turizam ne pridonosi samo produženju sezone, već i stvaranju lanaca dodane vrijednosti. -Korištenje EU sredstava vidimo u domeni dodatnog podizanja standarda u lukama nautičkog turizma, posebice kada govorimo o ekološkom i održivom poslovanju te digitalizaciji. Sredstva dostupna kroz NPOO ćemo ulagati u razvoj održivog turizma u kojem segment nautike ima veliku ulogu- poručio je Radić.
-Daljnji razvoj nautičkog turizma, njegove infrastrukture, ali i prepoznatljivosti na emitivnim tržištima predstavlja strateški cilj hrvatskog turizma u cjelini. Upravo je zbog toga zadatak svih nas da NPOO promatramo kao dodatnu priliku za rast i razvoj nautičkog turizma- zaključio je direktor HTZ-a Staničić. (via.hr)
