Uvijek je dobro vrijeme za šalicu čaja

Photo by Marek Rucinski on Unsplash

Često zapostavljen napitak za kojim posežemo samo u trenutcima bolesti, jest čaj. Kao društvo više smo skloni ispijanju kave i svim što ide uz ritual kave. Ali ritual ispijanja čaja je daleko stariji, elegantniji i nosi čitav niz rituala kojima se pristupa s poštovanjem. Možda najpoznatija zemlja poznata po ritualima i kulturi čaja je Kina. U Pekingu kada domaćin donosi čaj, gost ustaje i objema rukama prihvaća šalicu, izražavajući tako svoju zahvalnost. Također, ako gost želi još čaja, ne smije isprazniti cijelu šalicu sa čajem, već malo ostaviti, jer ako je šalica prazna do dna, domaćinu je to znak da gost ne želi više. Legenda kaže da je kineski car Shen Nung oko 2750. godine prije Krista prokuhavao vodu iz potoka, dok se odmarao od napornog lova. U lonac u kojem je ključala voda slučajno je upalo nekoliko listića zimzelenog drveta srodnika magnolije koju danas nazivamo camellia sinensis. Ugodan miris dopro je do njegovih nosnica i car nije mogao odoljeti, a da ne kuša napitak. Grmlje čajevca prvi se put spominje u starom kineskom spisu ” Pent – Sao”. Prvi čaj u Japan je donešen od budističkog svećenika Yeiseija koji je otkrio njegov blagotvoran učinak na tijelo i duh pa je vjerojatno zbog tog svojstva taj napitak toliko omiljen među tamošnjim Zen redovnicima.

Postoje tri osnovne vrste čaja, ovisno o tehnološkom procesu obrade, a to su: Zeleni čaj, Oolong i Crni čaj. Crni i zeleni čaj potječu od istog grma zimzelene biljke čajevac. To je grmolika tropska biljka bez mirisa. Sadi se u velikim čajnim vrtovima na nadmorskim visinama od 100 do 2000 metara. Lišće za crni čaj se potpuno oksidira, dok se listovi za zeleni čaj zbog fermentacije izlažu pari nakon čega se suše. Oolong čaj ili Wulong čaj, je okusom i kakvoćom nešto između crnog i zelenog čaja, a zahtijeva malo složeniju obradu. Zbog visokog sadržaja fluorida osobe koje piju čaj imaju dobro očuvanu gustoću kostiju i zdrave zube. Još od davnih vremena u narodnoj medicini se zeleni čaj koristio za ublažavanje bolesti desni kao i protiv kvarenja zubi. Također je bio vrlo djelotvoran kod upale grla, detoksikacije organizma, umornih očiju, podočnjaka, glavobolje itd. Mnoge kozmetičke kompanije odnedavno dodaju u svoje proizvode upravo zeleni čaj jer se pokazalo da neki njegovi sastojci štite od upala nastalih UVB zračenjem koja uzrokuju nekoliko bolesti kože. Ekstrakt zelenog čaja potpomaže oksidaciju masti pa ga smatraju bitnim saveznikom u borbi protiv prekomjerne težine. Brojna istraživanja ukazala su i na pozitivne učinke konzumacije crnog čaja kao što su: snižavanje razine kolesterola, smanjivanje rizika pojave krvnih ugrušaka i popravljanje funkcije krvnih žila. Bogat je antioksidansima i flavonoidima i povećava rastezljivost krvnih žila što dovodi do boljeg protoka krvi. Također sadrži i nutritivne vrijednosti koje neće nestati ako se kod pripremanja čaja stavi malo mlijeka, a poznato je da zbog određene količine kofeina ima pobuđujući učinak na organizam, te smanjuje pospanost i umor pa je zbog toga dobra zamjena za kavu. Također jako dobro zatvara pa ako imate problema sa stolicom i inače sa mučninom u stomaku preporučuje se kao lijek.

Od ”domaćih” čajeva najpoznatiji i najviše korišteni su čaj od kamilice, šipka, mente, medvetke ( uvin čaj ) i raznih voćnih okusa. Da bi čajevi djelovali efikasno i u potpunosti, u organizmu treba stvoriti preduvjete. Ukoliko se pije medvjetka (uvin čaj) koja je izuzetno djelotvorna kod nekih urinarnih infekcija obavezno se uz čaj treba popiti i pola male žličice sode bikarbone jer medvjetka svoju snagu dokazuje tek u lužnatom okruženju.

Top 10 ljekovitih biljaka:

Stolisnik: izuzetno ljekovita biljka korisna kod raznih želučanih i crijevnih problema, menstrualnih i drugih hormonalnih problema, upalnih bolesti kože….

Matičnjak: ljekovita biljka jako lijepog mirisa i okusa djeluje umirujuće i opuštajuće, dobra biljka izbora kod depresije, nesanice, napetosti, ali isto tako i kod želučanih problema, nadutosti…

Kopriva: vrlo rasprostranjena ljekovita biljka od koje se koristi i korijen i list, blagi diuretik, a indicirana kod svih stanja kada je potrebno čistiti organizam, kod reumatoidnog artritisa, problema s prostatom, urinarnih infekcija…

Kadulja: česta stanovnica priobalnog područja jako ljekovita biljka dobra u menopauzi, kod menstrualnih problema, probavnog sustava, pretjeranog znojenja…

Kamilica: nezamjenjiva biljka u svakom kućanstvu, blago smiruje, dobra je i kod probavnih tegoba, smiruje upaljenu kožu, nadražene oči….

Poljska preslica: korisna kod osteoporeze, krhke i lomljive kose i nokata, raznih edematoznih stanja…

Gospina trava: izuzetno dobra kod depresivnih stanja, virusnih infekcija, njege kože….

Čičak biljka: izuzetno dobra kada trebamo čistiti organizam, kada trebamo djelovati na gram pozitivne bakterije, dobar je koleretik…

Menta: je još jedna biljka koja se često nalazi u svakom domaćinstvu, a korisna je kod mučnine, nadutosti loše probave, a ima i umirujuće djelovanje.

Glog: jako dobro djeluje na srce, tahikardiju, hipertenziju, umiruje…

 

Što je sve zdravo u čaju?

  • Alkaloidi – u malim količinama djeluju na brojne procese u organizmu posebno na srednji i vegetativni živčani sustav, gastrointestinalni sustav, bubrege, srce.
  • Glikozidi – pozitivno djeluju na kardiovaskularni sustav.
  • Gorke tvari – izazivaju lučenje probavnih sokova.
  • Tanini – djeluju protiv proljeva, antidiuretički te protektivno na kardiovaskularni sustav.
  • Gume – povoljno djeluju na gastrointestinalni sustav, biljne ljepljive sluzi imaju snažnu moć upijanja pa služe kao laksativi.
  • Organske kiseline – kao što su limunska, vinska i oksalna ublažavaju crijevne tegobe.
  • Enzimi – pospješuju probavu ugljikohidrata i proteina.
  • Vitamini – reguliraju mnoge fiziološke procese.
  • Minerali – neophodni su za normalan rast, razvoj i funkcioniranje organizma.
  • Antioksidansi – imaju protektivno djelovanje na sve stanice u tijelu.Kofein u čaju otkriven je 1827 godine, a s obzirom da je otkriven u čaju, nazvan je tein. Te dvije supstance u pravoj se suštini bitno ne razlikuju pa je usvojen izraz kofein.

Kofein u čaju, za razliku od kave ne utječe negativno na srce i krvotok, već naprotiv pojačava protok krvi i izmjenu tvari u mozgu. Također djeluje osvježavajuće, a krajnji rezultati su poboljšano raspoloženje, te smanjen umor i pospanost.Kura crnim čajem čisti cijeli organizam od otpadnih tvari i nečistoća. Također jača i čisti jetru i bubrege. Prokuhavajte 1 šalicu vode dok voda ne dođe do polovice šalice. Dodajte 1 žlicu crnog čaja. Zatim u tu šalicu dodajte 1/2 šalice neprokuhane tople vode. Popijte sve odjednom. Ova kura se preporučuje svako jutro u trajanju od 15 dana, barem jednom godišnje.(via.hr)

VIRTUALNI FAŠNIK: TZ Grada Čazme nagradila najbolje maske

Foto:D.Kirin

Turistička zajednica Grada Čazme je ove godine organizirala virtualni Fašnik kako bi se zadržao veseli duh maškara te pripremila nagrade za najbolje.

– Kad se već nismo mogli zbog epidemije korona virusa uživo družiti i prošetati našim gradom, objavili smo natječaj da se šalju fotografije maski i kreacija, koje smo objavili na Facebooku. Prve tri fotografije iz kategorije pojedinačno i prve tri fotografije iz kategorije grupno s najviše osvojenih lajkova su osvojili nagrade koje je osigurala Turistička zajednica grada Čazme. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju i na slikama divnih maski – poručila je direktorica TZ Čazma Martina Dončević.

U kategoriji ”pojedinačno”pristiglo je jedanaest fotografija. Najviše glasova prikupili su Katarina i Matej Zrims, drugonagrađena je Mia Kovačević, a treću nagradu osvojili su Kaja i Viktor Premuž.I u kategoriju ”grupno” pristiglo je jedanaest fotografija. Sve nagrade osvojili su mališani Dječjeg vrtića Pčelica Čazma. Prvu nagradu grupa Leptirići, drugu Lavići i treću Delfini.(via.hr)

Kasački klub Bjelovar: U sedlo izravno s gradskog asfalta

Na svega nekoliko minuta od centra Bjelovara smjestio se Kasački klub Bjelovar gdje možete naučiti jahati, sudjelovati na kasačkim natjecanjima ili jednostavno uživati u rekreativnom ali i terenskom jahanju. Nema puno klubova koji omogućavaju da se izravno s gradskog asfalta uskoči u sedlo.

Sandra Cerjanec, vlasnica Kasačkog kluba Bjelovar

-Na dobroj smo lokaciji u ulici Pere Biškupa i klub raspolaže s tri hektara svog jahališta ali odmah u produžetku su uređene staze za terensko jahanje kroz rubne dijelove grada i dalje u prirodu. To je nešto što rijetki klubovi mogu ponuditi – kaže Sandra Cerjanec, vlasnica Kasačkog kluba Bjelovar. Klub je osnovan 1996. godine član je Konjičkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije i od tada neprekidno radi. Uzgoj konja, Škola jahanja, nastupanje na kasačkim natjecanjima ali i edukacija glavne su aktivnosti.

-Imamo Dan otvorenih boksova i dio smo programa Ministarstva znanosti i obrazovanja putem kojeg učenici svih srednjih škola dio svoje nastave tjelesnog odgoja održavaju kod nas. Cilj je upoznati učenike sa sportovima s kojima inače ne bi dolazili u doticaj. Naravno da nam je cilj naučiti jahati što više djece ali i odraslih. Trenutačno su u klubu 63 aktivna jahača, što u školi jahanja, rekreativnom dijelu te onih koji sudjeluju na kasačkim natjecanjima. Konje za naše potrebe uzgajamo sami i trenutačno ih klub ima 10, te još 7 konja u privatnom vlasništvu koji su kod nas u pansionu – ističe Sandra Cerjanec. Kad je pravo vrijeme za prvi kontakt s konjima, odnosno kad je najbolje početi s učenjem jahanja? Tu postoji više razina ali nikad nije ni prekasno ni prerano.

-Za početak sportskog bavljenja jahanjem i sudjelovanje na natjecanjima najniža dob je 12 godina ali istraživanja i iskustva pokazuju da se već od pete godine djeca mogu upoznati s konjima. Stoga je naša škola jahanja prilagođena svima, od pet godina nadalje, a evo i ja sam osobno počela jahati u dobi od šest godina. Škola jahanja nam je jako bitna i stoga tijekom ove godine želimo jednu našu članicu osposobiti za vodiča terapijskog jahanja za rad s djecom s različitim poteškoćama. Do sada smo oko 200 djece naučili jahati i to želimo raditi i dalje – kaže Sandra Cerjanec. Konjički turizam je u svijetu razvijena grana koja donosi ozbiljne prihode jer gosti koji na svom odmoru žele i jahati su uglavnom više platežne moći. U ovoj županiji postoji Konjička staza ustrojena prema preporakama talijanske organizacije Engea, jedne od vodećih europskih organizacija za konjički turizam. Prekrasni krajolici i padine Bilogore su kombinirani s OPG-a koji se bave ruralnim turizmom.

– Mi smo dio Engea priče i to je odlična ideja koju treba još jače gurati i još više umrežiti i povezati dionike. Konjički klubovi mogu pripremiti konje u svakom trenutku spremne za rekreacijsko jahanje samo za goste, van redovnih aktivnosti kluba. No, to je ujedno i dodatni trošak klubovima pa bi se stoga trebali više povezati. Veliki potencijal tu definitvno postoji- zaključuje Sandra Cerjanec. (dv)

CAMINO RUTA: Na otoku Krku hodočastite putem sv. Jakova

Poznata hodočasnička ruta duga oko 800 km koja kroz Francusku vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog Jakova, pronašla je svoj dio i kroz Hrvatsku, na otoku Krku.  Hrvatska bratovština sv. Jakova je 2019. godine započela s revitalizacijom srednjovjekovnih hodočasničkih ruta koje vode do Santiago de Compostele. Slijedom tradicije hrvatskih bratovština sv. Jakova koji pomažu hodočasnicima na putu do Santiaga de Compostele od 1203. godine, Otok Krk odabran je kao prva dionica hrvatske Camino rute koja je službeno označena žutim strelicama (prilagođena hrvatskim tradicionalnim simbolima). Službena hrvatska vjerodajnica (putovnica za hodočasnike) s Camino pečatima koji odražavaju lokalnu kulturnu baštinu dostupna je svim hodočasnicima koji žele otkriti ovaj novi dodatak europskoj mreži Camino ruta.

Ruta Camino Krk duga je oko 130 km, s preporučenim planom puta od šest dana. Spektakularni prirodni krajolik, šume, brda s predivnim pogledom, stari dvorci i crkve, napuštena sela, mali srednjovjekovni gradić i prekrasne plaže samo su dio onoga što ova ruta nudi. Početna točka Hrvatske Camino rute nalazi se u gradu Krku, a završna u naselju Kornić, sasvim primjereno, u župnoj crkvi posvećenoj upravo sv. Jakovu apostolu.Hodočasnici na svom Camino putu skupljaju pečate na određenim postajama, a pretpostavljeno dnevno pješačenje je oko 20 km. Za razliku od španjolskih i francuskih ruta, u Hrvatskoj još nema specijaliziranih Camino hostela pa je smještaj potrebno osigurati u vlastitom aranžamnu u lokalnim apartmanima ili kampovima. No TZ grada Krka stoji na raspolaganju svim zaljubljenicima u ovu vrstu avanture te na ovaj način nastoje produljiti turističku sezonu i obogatiti njene sadržaje i u tijeku je i poziv svim lokalnim ugostiteljskim kapacitetima da se uključe u projekt i dodatno promoviraju.

Prema legendi, nakon smrti sv. Jakova učenici su njegovo tijelo poslali brodom iz Jeruzalema u sjevernu Španjolsku. Nedaleko od španjolske obale podignula se velika oluja i ocean je progutao brod prije nego što je dospio do cilja. Međutim, nakon nekog vremena tijelo sv. Jakova isplivalo je na obalu, neoštećeno i prekriveno školjkama. Danas se smatra da je zakopano na mjestu na kojem se nalazi grad Santiago de Compostela, točnije na mjestu današnje katedrale u povijesnom središtu toga grada. Nakon nekih 800 kilometara od uobičajene polazišne točke, Saint Jeana, hodočasnik stiže u Santiago, točnije na Trg Obradoiro, pogledati katedralu, a potom s njezine druge strane, kroz Sveta vrata, ući unutra i pokloni se svetom Jakovu. Većina hodočasnika nastavlja dalje do Finisterre, što je dodatnih 100 km, gdje na Obali smrti tradicionalno pale odjeću u znak pročišćenja od grijeha, ali i od svega što ih je po putu mučilo, kako bi tim simboličnim činom označili kraj hodočašća i okrenuli novi list u životu. Putu svetog Jakova Vijeće Europe je 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”. UNESCO je 1993. god. proglasio španjolski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-vom svjetskom kulturnom baštinom. Ovu rutu svake godine prepješači oko 300 tisuća hodočasnika, a mjesečno se putem Google pretraživača, taj termin pretraži čak 2,5 milijuna puta. Stoga nije ni čudo da se i naša, turistički orijentirana zemlja tako našla u ovom društvu.(gv)

Nijemci proglasili četiri hrvatske županije sigurnim za putovanja

Njemački Institut za zdravstvo Robert Koch uklonio je četiri hrvatske županije s liste rizičnih područja, a riječ je o Istarskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, izvijestio je Romeo Draghicchio, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Njemačkoj.

Sukladno tome je i njemačko Ministarstvo vanjskih poslova ukinulo negativno upozorenje za putovanja u navedene županije što znači da se pri povratku u Njemačku iz spomenutih županija ne mora predočiti negativan PCR test i nije potrebna karantena. Navedena odluka stupa na snagu od sutra 7. ožujka 2021. godine.(via.hr)

Hrvatska Sahara je ponovo spremna za posjetitelje

Đurđevačka Hrvatska Sahara ponovno je započela s radom, a deve i njihova životinjska ekipa nestrpljivo čekaju svoje posjetitelje.

– Deve i sve druge životinje su žive i zdrave, osjećaju se super i spremne su za nove izazove – rekao je timaritelj Damir Hodalić, koji je cijelo vrijeme brinuo o životinjama. Osim magaraca, koza, zečeva, kokoši, ovci, vijetnamskog praseta te ljama, u Sahari možete vidjeti i male guske te cijelo jato bisernica, a svoje predivno perje pokazat će vam paunovi.

No najveću pažnju ipak plijene deve Đurđica, Dina, Tomica i Romeo koje ne mogu dočekati svoje posjetitelje. Sahara je sa svojim mini životinjskim parkom prava turistička atrakcija koja svakodnevno privlači sve više posjetitelje iz cijele Hrvatske.Zanimljive trenutke iz života deva možete pratiti i na Facebook stranici Šaptači devama na kojoj njihovi timaritelji redovito objavljuju video sadržaj i fotografije umiljatih i nestašnih deva. Svi koji žele posjetiti veselu životinjsku ekipu iz sahare mogu to učiniti svakim danom, vikendima i blagdanima od 10 do 16 sati, a svoje ulaznice mogu kupiti u Utvrdi Stari grad.(via.hr)

Bjelovar će za Uskrs ukrasiti čak 72 oslikane pisanice

U Bjelovaru su pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs u punom tijeku. Grad će već za desetak dana osvanuti u pravom uskršnjem ruhu, a kako bi bio što ljepši pobrinut će se mnoge udruge i tvrtke. Među zaslužnima je i Likovno udruženje Bjelovar čiji članovi već niz godina oslikavaju velike pisanice koje krase samo središte grada i gradske rotore.

Slikari-amateri Zlatko Sabolović i Ivan Rođak ove su godine u tu svrhu oslikali još dvije pisanice tradicionalnim motivima. Uz to, na sajlama iznad čitavoga korza njihat će se čak 72 pisanice. Za oslikavanje 36 novih pobrinula se Udruga žena Gudovac. Zanimljivo je i što će građani prvi put imati priliku vidjeti kako izgleda Uskrs u svim zemljama Europske unije. Naime, 26. ožujka, u Gradskom muzeju Bjelovar, otvara se izložba prigodnoga naziva Uskrs u Europskoj uniji, čija je autorica kustosica Marijana Dragičević. Predmeti za izložbu stizali su sa svih strana, a u samu isporuku tradicionalnih predmeta svoje zemlje uključilo se čak 10 veleposlanstava. Sve u svemu, bit će to jedan predivan, šaren, tradicionalan, a opet suvremen i nešto drugačiji Uskrs. (via.hr)

Pripremite ručak za dvadesetak minuta: Vratina i zapečeni grah

Da se praktično za šaku kuna i u svega dvadesetak minuta može napraviti odličan ručka donosimo vam u današnjem prijedlogu. Dodajte svemu koju minutu za nabavu sastojaka koji se mogu kupiti u praktično svakoj trgovini i ručak je tu.(rv)

Potrebno nam je:

300 g vratine ( dva odreska bez kosti)

1 srednja glavica luka

1 crvena paprika

1 mala konzerva graha

1 žlica ajvara

1 žlica punomasnog vrhnja

Sol, papar, crvena paprika

Sušeni peršin

Priprema

Odreske obilno začiniti solju, paprom, crvenom paprikom i nekoliko kapi ulja, te ostaviti koju minutu da se začini upiju. Za to vrijeme očistiti luk, narezati ga na tanke ploške, te isto ponoviti i sa paprikom. Grah dobro oprati i ocijediti.

Na ugrijanom maslinovom ulju prepržiti luk, dodati narezanu papriku, te pirjati dok paprika ne povene. Dodati ocijeđeni grah, podliti s cca 1 dl vode. Začiniti solju, paprom i mljevenom crvenom paprikom i kuhati cca. 5 min., dok voda ne ispari.

Umiješati ajvar i vrhnje, sjediniti namirnice i samo kratko ostaviti na vatri da se okusi sažmu. Posuti sušenim peršinom.

Paralelno dok smo pirjali luk ugrijali smo i drugu tavu s malo ulja , te na njoj pekli odreske vratine.

Uz ručak poslužiti matovilac

 

Namirnice za ručak iznose cca. 30 kn

Vrijeme pripreme ručka 25 min

Termalni vodeni park u Daruvaru otvoren za kupače

Termalni vodeni park u Daruvaru je od početka ožujka otvoren za posjetitelje i ponovo mogu uživati u zatvorenim  bazenima. Za sada bez ugostiteljske ponude i pod epidemiološkim mjerama ali najbitnije je da su bazeni otvoreni.

-Držimo se svih epidemioloških pravila i na bazenu može biti do 80 kupača. Cijene ulaznica nismo mijenjali i pozivamo sve da dođu na kupanje, ne samo Daruvarčane- kaže Dunja Grubić, direktorica Termalnog vodenog parka.

Dunja Grubić, direktorica TVP-a Daruvar. Foto: Radio Daruvar

Bazeni rade prema zimskom rasporedu, odnosno od srijede do nedjelje od 10 do 20 sati. Stoga kad dolazite u Daruvar koji se može pohvaliti i titulom najljepšeg malog turističkog grada u Hrvatskoj, ukalkulirajte i kupanje u Termalnom vodenom parku. (dv)

Daruvarski ”Zaljubljeni Ginko” za ”Najstariju Medulinku”

Foto:Igor Zirojevic

Već 115 godina staro stablo ladonje u centru Medulina, na medulinskom trgu, nakon osvajanja titule Hrvatskog stabla 2020. godine, predstavlja Republiku Hrvatsku u međunarodnom natjecanju Europsko stablo 2021. godine. S obzirom da je na prošlogodišnjem natjecanju, daruvarski Ginko osvojio drugo mjesto na natjecanju Europsko stablo 2021. godine , a prema uzoru na javnu podršku, koju je Zaljubljeni Ginko dobio od grada Osijeka, gdje je zamjenica gradonačelnika Osijeka, Žana Gamoš pozvala Osječane i Osječanke da mu pomognu osvojiti titulu Europskog stabla godine, iz Grada Daruvara su učnili isto i pozvali sve sugrađane da svojim glasom podrže ”Najstariju Medulinku – čokoladno stablo naših uspomena” .

Daruvarski Ginko

Cilj je međunarodnog natjecanja za Europsko stablo godine istaknuti značenje starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini, posebno tragajući za stablima ukorijenjenim u život zajednice, koja svojom pričom svjedoče o prošlosti i povezanosti s ljudima. Kako je prošla najstarija Medulinka i koliko su pomogli glasovi koji su stizali iz svih dijelova Hrvatske vidjet će se 17. ožujka kada će biti objavljeni rezultati, odnosno koliko su glasova dobili finalisti, pobjednici u 14 zemalja (via.hr)