viahr

Počele su pripreme za jubilarnu, 25. po redu bjelovarsku manifestaciju Terezijanu. Za razliku od prijašnjih, ovogodišnja će trajati čak pet dana u središtu grada, točnije od 18. do 22. lipnja. I ove je godine, uz potporu Grada Bjelovara, organizira Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar.

– Pred nama je najveća manifestacija koja ove godine proslavlja svojih četvrt stoljeća održavanja i želja nam je u pet dana programa ponuditi najbolji i najraznovrsniji program za sve naraštaje, ali i predstaviti ono najbolje iz našeg bjelovarsko-bilogorskog kraja. Već sada mogu otkriti da nas očekuje znanstveni kolokvij o Mariji Tereziji koji organizira HAZU, u što se uključila i Bjelovarsko – križevačka biskupija, a Gradski muzej Bjelovar priprema vrlo zanimljivu izložbu posvećenu toj velikoj vladarici čijom zaslugom je i osnovan naš grad. Prošle godine pandemija koronavirusa odgodila je većinu manifestacija te se ove godine nadamo puno boljoj epidemiološkoj situaciji i kako ćemo u pet dana programa uspjeti na ulice i trgove grada dovesti što više posjetitelja kojima jamčimo sjajnu zabavu – pojasnila je direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar Ana Kelek.

Vezano uz organizaciju tog bjelovarskoga jubileja, održan je i sastanak predstavnika Grada Bjelovara i Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar s predstavnicima najvažnijih gradskih institucija i udruga, koje sudjeluju u osmišljavanju programa. – Organizacijski odbor oformljen je s ciljem da svi zajedno osmislimo što kvalitetniji i sadržajniji program. Uskoro ćemo organizirati sastanak i s bjelovarskim ugostiteljima te obrtnicima i izlagačima, kao i svim drugim akterima iz kulturnog i društvenog života kako bismo čuli što više razmišljanja i dogovorili i njihov način sudjelovanja u ovogodišnjoj manifestaciji. Ove godine očekujemo oko 50 000 posjetitelja. Upravo zato smatramo još većom obvezom uložiti dodatni napor u razinu kvalitete programa. Cilj nam je da Terezijana postane prepoznatljiva i važna turistička priča našeg kraja koja će dodatno privući posjetitelje u Bjelovar i na Bilogoru – izjavio je na sastanku zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić.

Da je Terezijana postala velika kulturna, turistička i zabavna manifestacija svjedoči i to što će uskoro dobiti i svoju službenu internetsku stranicu na kojoj će biti objavljivane sve važne vijesti i najave događanja. Naravno, organizatori ističu i da se nadaju popuštanju mjera te dobroj epidemiološkoj situaciji kako bi se sve planirano moglo i ostvariti.(via.hr)

Završnica 13. Manifestacije Seljačka buna – Bitka kod Stubice održana je u nedjelju, 7. veljače 2021. godine, kod dvorca Stubički Golubovec, koji je i ove godine predstavljao dvorac Franje Tahija. Manifestacija Seljačka buna – Bitka kod Stubice je u svojem 13. izdanju održana u smanjenom obujmu i uz pridržavanje epidemioloških mjera. Kmetovi su, nakon subotnjeg puntanja, u nedjelju uspjeli i osvojiti Tahijev grad. Sam Franjo Tahi je u scenskom prikazu pobjegao, dok je Matija Gubec održao govor u kojem je poruio da je borba za stare pravice tek počela. Manifestacija Seljačka buna – Bitka kod Stubice je i ove godine održana pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije.

-Iako nam je pandemija onemogućila da i ove godine napravimo veliki spektakl, uspjeli smo sačuvati tradiciju i poslati poruku. Cijenimo Seljačku bunu i ta će se tradicija nastaviti. Ove godine je 448 godina od seljačke bune i sad smo već u pripremi za 450. obljetnicu kada ćemo imati i 50 godina Muzeja seljačkih buna i 15 godina uprizorenja same bitke – rekao je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te za 2023. godinu najavio izuzetno bogat program u sklopu kojeg će biti održano i proglašenje mjeseca Matije Gupca, povezivanje svih osnovnih škola koje nose ime Matije Gupca, kao i višednevni tabor podno dvorca Stubički Golubovec.

– Na žalost, ove godine zbog pandemije nismo mogli napraviti Bitku kod Stubice u kojoj nas inače sudjeluje 250, a sad smo se s 25 sudionika potrudili da to izgleda čim realnije, čim bolje. Teško je to s malo ljudi napraviti, ali dali smo sve od sebe. Nas nemre ništ spriječiti jer kod nas buna uvijek traje – rekao je predsjednik udruge Družba vitezova zlatnog kaleža Ivan Štefek.

– Mi smo već prošle godine bili sigurni da ćemo bunu održati, ali zbog epidemioloških mjera održana je na ovaj način s izravnim prijenosom preko interneta. Opet smo pokazali da u stubičkom kraju buna uvijek traje i da se manifestacija bez obzira na sve mjere može održati, a tradicija nastaviti – rekao je gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić te naglasio kako Donja Stubica ima 5.000 stanovnika, dok ju tijekom Bitke kod Stubice u normalnim okolnostima posjeti i 20.000 posjetitelja.(via.hr)

 

 

 

 

Jedan od naljepših dvoraca u Hrvatskoj,Trakošćan, uskoro ide u temeljito čišćenje svog znamenitog jezera. O tome se neko vrijeme govorilo, a da će strojevi uskoro ući u jezero najvaljeno je i na njihovoj Facebook stranici.

-Za koji tjedan u planu je ispuštanje jezera i početak izmuljavanja/čišćenja, nakon više od 60 godina… bit će očito ovo godina bez trakošćanskog jezera, svima malo čudno, ali rezultat čišćenja će, nadamo se, biti vidljiv već na jesen. strpljenja i razumijevanja ove godine , isplatit će se – poručuju iz Trakošćana. Prema nekim najavama riblji fond će se privremeno preseliti u ribnjake kod Bjelovara dok se jezero ne uredi. (dv)

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu kampanju „Croatia Full of New Beginnings“, koja će se provoditi do sredine veljače na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Twitter, Pinterest i TikTok uz oznaku #CroatiaWishList2021. Cilj kampanje je skretanje pozornosti na Hrvatsku kroz nove početke i pozitivne želje u 2021. godini. Kampanja se provodi na 15 inozemnih tržišta, odnosno u Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Sloveniji, Švedskoj, Norveškoj, Belgiji i Švicarskoj.

-I ovom kampanjom primarni cilj nam je zadržati vidljivost i prisutnost Hrvatske na najvažnijim emitivnim tržištima. Predstavljanjem manje istraženih lokacija i zanimljivih prijedloga za planiranje odmora u našoj zemlji želimo inspirirati naše pratitelje i motivirati ih na kreiranje vlastite liste želja, odnosno destinacija i iskustava koje u Hrvatskoj žele posjetiti i doživjeti, čim se stvore svi potrebni uvjeti za putovanja- istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako se u 2021. godini očekuju bolji turistički rezultati u odnosu na 2020. te zadržavanje pozicije naše zemlje kao jedne od vodećih destinacija Mediterana.(via.hr)

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2020. godini ostvareno 7,8 milijuna dolazaka (37 posto rezultata iz 2019.) i 54,4 milijuna noćenja (50 posto rezultata iz 2019.). Od toga su strani turisti ostvarili 43,1 milijun noćenja (45 posto rezultata iz 2019.), dok su domaći gosti ostvarili 11,3 milijuna noćenja (82 posto rezultata iz 2019.).

– Unatoč pandemiji i izazovima, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2020. godini. Brojke od 54 milijuna noćenja dokaz su da se sektor turizma brzo i kvalitetno prilagodio novonastalim okolnostima. Važnoje naglasiti da je Hrvatska zbog dobrih epidemioloških prilika bila prepoznata kao sigurna destinacija, a na tome moramo nastaviti raditi i u 2021., na produženju vršnog dijela turističke godine i osiguravanju otpornosti sektora turizma. Potrebno nam je daljnje povećanje kvalitete, razvoj novih turističkih proizvoda s dodanom vrijednošću te odgovorno i održivo upravljanje turističkim destinacijama i infrastrukturom. 1 ove godine jedan od glavnih motiva ili čak uvjeta putovanja jest sigurnost, stoga je naš fokus na kvalitetnim i ciljanim informativnim kampanja, koje će nam osigurati vidljivost na najvažnijim emitivnim tržištima. Vjerujem da u ovoj godini, uz cjepivo i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i uz dosadašnje iskustvo, možemo očekivati željena turistička postignuća- izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

-Nakon vrlo izazovne i zahtjevne 2020. godine, u kojoj je, usprkos svemu, naša zemlja ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, pred nama je važno razdoblje u kojem ćemo provoditi aktivnosti sa svrhom daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao sigurne, dobro pripremljene i kvalitetne turističke destinacije. Podsjećam da je u tijeku provedba komunikacijske platforme Croatia Full of Magic koja na društvenim mrežama postiže iznimno dobre rezultate, a od sredine siječnja i tijekom veljače na najvažnijim europskim i svjetskim tržištima provodit ćemo novu on line kampanju Croatia Full of New Beginnings uz #CroatiaWishList2021 koja će za cilj imati skretanje pažnje na Hrvatsku kroz nove početke i nove lijepe i pozitivne želje u 2021. godini- poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, nadodavši kako će pozivne promotivne kampanje krenuti u ožujku odnosno na proljeće, kada se očekuje prva veća realizacija turističkog prometa sa ključnih europskih tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima.

Na kontinentu najbolje Karlovačka i Krapinsko zagorska županija

Tijekom 2020. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (13,5 milijuna) te na Kvarneru (11 milijuna noćenja), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 9,8 milijuna noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 9,3 milijuna noćenja, Šibensko-kninska županija zabilježila je 4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska 2,9 milijuna noćenja, a Ličko-senjska županija 1,9 milijuna noćenja. Grad Zagreb je u 2020. godini zabilježio 807 tisuća noćenja, dok je na kontinentu u prošloj godini ostvareno 1,1 milijun noćenja, od čega je najviše noćenja realizirano u Karlovačkoj (213 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj (205 tisuća noćenja) i Osječko-baranjskoj županiji (119 tisuća noćenja).

Na nacionalnoj je razini u prošloj godini najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (12,7 milijuna noćenja), Slovenije (8,3 milijuna noćenja), Poljske (4,6 milijuna noćenja), Češke (3,5 milijuna noćenja) i Austrije (2,5 milijuna noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (22,3 milijuna noćenja), kampovima (8,8 milijuna noćenja) te hotelima (7 milijuna noćenja). Destinacije u 2020. godini s najviše ostvarenih noćenja su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj i Crikvenica.

Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u Hrvatskoj ostvareno više od 140 tisuća noćenja U razdoblju od 24.12.2020. do 6.1.2021., odnosno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, u Hrvatskoj je ostvareno 33.924 dolazaka i 141.492 noćenja što predstavlja 17 posto dolazaka i 26 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju godinu ranije. Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (58.978 noćenja) te hotelima (40.054 noćenja). Tijekom promatranog razdoblja domaći su turisti ostvarili najviše noćenja (64 posto od svih ukupnih noćenja u navedenom razdoblju), a zatim slijede turisti s tržišta Njemačke, SAD, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja u promatranom razdoblju ostvareno je u Zagrebu, Rovinju, Splitu, Opatiji i Poreču.(via.hr)

Bjelovarsko-bilogorska je jedna od osam povijesnih hrvatskih županija i prvi se put spominje još 1871. godine. Povijest joj je isprepletena s Austro-ugarskom monarhijom, a to se vidi na njezinim dvorcima.

Dvorac Janković

Prema želji grofa Antuna Jankovića u razdoblju od 1771. do 1777. god. gradi se dvorac, koji je danas najvažniji dio spomeničke baštine Grada Daruvar, zaštićen spomenik kulture RH prve kategorije. Dvorac stilski pripada razdoblju baroka, no pročelja nisu ukrašena prepoznatljivim razigranim rokoko dekoracijama već suzdržanim ukrasima što mu daje jedan osobit, smiren i otmjen aristokratski stilski izraz. Tlocrt dvorca s dvorištem i dvorišnim zgradama smješten je u obliku kvadrata. U unutrašnjosti dvorca nalazi se 60 prostorija od kojih središnje i centralno mjesto u glavnom središnjem krilu zauzima Veliki salon iz kojega se izlazi na altanu. Sobe nisu prevelikih dimenzija, stvaraju intimni ugođaj uz ugodno osvjetljenje, s jedne strane najčešće s dva, a ponegdje i s tri prozora. Interijer je doživio najveće promjene prilikom adaptacije dvorca od 1868.-1871. godine, u vrijeme Julija Jankovića kada je dodana i altana nad južnim ulazom u dvorac. Osim velike dvorane za ples i koncerte danas se u dvorcu  nalazi Vinski salon, izložba pisanih dokumenata Jankovićevih na hrvatskom i mađarskom jeziku, Soba Jankovićevih s portretima i starim namještajem te Soba židovske kulture i tradicije.

Dvorski je perivoj nastajao istovremeno s gradnjom dvorca, po nacrtima bečkih arhitekata, a bio je dovršen 1780. godine. U vrijeme Jankovića perivoj se prostirao na 14 ha površine. Perivoj nosi obilježja baroknog i pejzažnog stila, a neka stabla tada posađena u perivoju, još uvijek su živa. Središnjim očuvanim dijelom s južne strane dvorca, ispred glavnog ulaza, dominira muški primjerak stabla Ginkgo biloba. Muško stablo je najveći i najstariji primjerak te vrste u Hrvatskoj s opsegom debla od oko sedam metara, a od 1967. godine je zaštićen kao pojedinačno stablo. Dvorski perivoj je zaštićen u sklopu urbanističke cjeline Daruvar i kao nepokretni spomenik kulture zajedno s dvorcem. 

Adresa: Ivana Gundulića 1, Daruvar

Kontakt za posjete

Mob: 099 493 6112

E-mail: info@trznica-daruvar.com

Dvorac Dioš

Dvorac Dioš (mađ. Orah) jedan je od najmlađih slavonskih dvoraca, smješten na istoimenom brežuljku oko 7 km sjeverno od Daruvara, pokraj općine Končanica. Kada je izgrađen 1904. godine, dvorac Dioš bio je najljepša i najskuplja građevina u čitavom kraju. Sagradili su ga tadašnji posjednici daruvarskog vlastelinstva – Alajoš pl. Tüköry i njegova žena Paula, rođena Falkenberg – za svoju kćerku Mariju. Naručiteljica izgradnje,

Paula zahtijevala je da dvorac ne smije odavati dojam ljetnikovca ili lovačkoga doma, već gospodske kuće. Nacrt za izgradnju dvorca izradio je profesor Šanady sa sveučilišta u Budimpešti, a radove su izvodili domaći majstori i radnici. U to vrijeme to je bila najljepša i najskuplja građevina u čitavom kraju. Bogata arhitektura dvorca, unutrašnje prostorije, sklad vanjskih elemenata čine građevinu bogatom i lijepom, čime se izvanredno uklopila u okolni ambijent. U stotinjak godina postojanja promijenio je više vlasnika i služio različitim potrebama. Od 1995. godine Marijin dvor ”Dioš” ponovno je u vlasništvu Hrvatskog salezijanskog provincijalata iz Zagreba i nije otvoren za javnost.

Dok sa svih strana Hrvatske stižu vijesti kako brojni ugostitelji i iznajmljivači ptvaraju svoje objekt i smještaju stradale u razornom potresu koji je pogodio Banovinu reagiralo je Ministarstvo turizma i sporta. Tako ono obavještava kako se na osobe stradale u potresu, koje bi se smjestile u hotele ili druge smještajne objekte u turizmu, ne primjenjuju odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje se odnose na smještaj turista u takve smještajne objekte, a zbog čega se takve osobe ne unose u sustav eVisitor, niti su obveznici plaćanja turističke pristojbe za vrijeme dok organizirano borave u tim objektima.

Naime, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno članak 6. točka 7. propisuje da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na organiziranje prehrane i smještaja te pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka u objektima i kampovima u kojima se organizirano provodi zbrinjavanje evakuiranih građana, koje u slučaju velike nesreće i katastrofe organiziraju i provode operativne snage sustava civilne zaštite.(via. hr)