U Svetom Martinu na Muri otvoren prvi Vinski kamp u Hrvatskoj

Foto:Facebook

Međimurje je dobilo svoj prvi Vinski kamp, i to zahvaljujući obitelji Hažić, koja je već više od 30 godina prepoznata po kvalitetnim domaćim proizvodima poput vina, jabuke i meda. Svojem OPG-u Hažić i Vinskoj kući sada su dodali treću, no svakako ne i posljednju investiciju. Osim po kvalitetnim proizvodima, obitelj Biserke i Radenka Hažića, s kćerima Tatjanom i Valentinom koje su nastavile obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, poznata je i po inovativnim idejama usmjerenima u sektor turizma i poljoprivrede, što potvrđuje i ovo ulaganje. Novootvoreni Vinski kamp nalazi se u Svetom Martinu na Muri. Smješten je u netaknutoj prirodi gornjeg Međimurja, na poznatoj turističkoj ruti, u neposrednoj blizini Terma Sveti Martin i Mlinarske kuće uz rijeku Muru. 

-Obitelj smo koja njeguje prisnost sa svojim gostima. Ona je utkana u našu svakodnevicu i važno nam je da osjete dobrodošlicu kada borave na našem gospodarstvu. Energiju i ljubav prema poslu kojeg radimo želimo podijeliti s gostima, želimo im pružiti odmor i autohtonost Međimurja- istaknula je prilikom otvorenja Vinskog kampa njegova vlasnica Tatjana Hažić.

Kamp ima 12 parcela za kampere, osam parcela s mobilnim kućama, priključak za električnu energiju, vodu, wi-fi, sanitarne čvorove, dječje igralište, grill zonu, uslugu pranja rublja te su dozvoljeni kućni ljubimci. Kamp parcele su veličine od 80 do 110 m2, a nose imena najzastupljenijih sorta vinove loze u međimurskom vinogorju.(via.hr)

Turisti iz zemalja EU mogu u Hrvatsku i s jednom primljenom dozom cjepiva

Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza izmijenjene su mjere prelaska granice za državljane zemalja Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru. Novom odlukom tako će državljani EU moći ulaziti u Hrvatsku i s jednom primljenom dozom cjepiva ukoliko je doza primljena prije više od 22 dana. 

Prema podacima iz sustava eVisitor, turistički promet koji se ostvaruje s područja zemalja Europske unije i država članica schengenskog prostora činio je oko 80 posto turističkog prometa stranih državljana u pretpandemijsko vrijeme, dok je prethodne godine dosegao čak i 90 posto ukupnog prometa stranih državljana. Tijekom posljednjih deset dana turistički promet kontinuirano raste te je tako pred protekli vikend prvi put premašen broj od 100.000 turista u jednom danu pri čemu su trenutno najbrojniji gosti u Hrvatskoj iz Njemačke, Austrije, Poljske i Slovenije. 

U Hrvatskoj je od siječnja do kraja svibnja ostvareno više od 1 milijun dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 42 posto u dolascima i 38 posto u noćenjima. Od ukupnih dolazaka i noćenja inozemni turisti ostvarili su više od 516.000 dolazaka i 2,5 milijuna noćenja.  

Samo u svibnju je ostvareno 451.000 dolazaka i 1,9 milijuna noćenja, što u odnosu na svibanj prošle godine predstavlja rast od 412 posto u dolascima i 256 posto u noćenjima. Značajan rast posebice je ostvaren u segmentu nautike, odnosno segmentu čartera gdje je zabilježeno ukupno 183.000 noćenja, odnosno rast od preko 1500 posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine.(via.hr)

Otvoren daruvarski Vinodar, najzabavniji festival vina

U Daruvaru je otvoren ovogodišnji Vinodar, najzabavniji festival vina kako mu tepaju organizatori. Od ukupno 97 pristiglih uzoraka stručno je povjerenstvo zlatnu medalju dodijelilo za 38 vina, srebrnu 35 i brončanu 15 vina, a Veliku zlatnu medalju dobio je traminac oiz Iločkih podruma, berba 2017. godine.

-To je vino specifično za Srijem, poznati smo po tramincima. Ovo vino ima medne note, jantarne je boje i to je jedno specifično, predikatno vino. Osvojilo je puno nagrada i svima ga preporučam – kazala je Ivona Panifer iz Iločkih podruma koja je preuzela nagradu koju su joj uručili bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić i gradonačelnik Daruvara Damir Lneniček.

Inače riječ je o vinu koje se može kupiti samo u vinotekama Iločkih podruma ili putem njihova web shopa, a butelja stoji 140 kuna. U prekrasnom ambijentu dvorca Janković u Daruvaru uzvanici su naravno kušali i brojna druga vina, vinodar će trajati do 6. lipnja i uz kušanje vina nudi još niz dodatnih sadržaja. Pa stoga navratite u Daruvar. (dv)

Sezona je krpelja. Kako spriječiti da odlazak u prirodu ne završi ubodom

Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca. Krpelji pripadaju paučnjacima, a od kukaca se razlikuju oblikom i drugim biološkim svojstvima. Važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus), piše nastavni Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar.

Gdje i kada se krpelji mogu naći u prirodi?

Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika – ponajviše o temperaturi i vlažnosti stoga imaju tzv „sezonsku aktivnost“ – najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj) te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac – ožujak) krpelji se susreću ako je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine jednog metra), šikara; u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.

Kako krpelji dolaze do nas?

Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.

Koje bolesti prenose krpelji?

Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ubodom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba.

Kako spriječiti ubod?

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Potrebno je:

  1. Izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu). 
  2. Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi – nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.
  3. Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) – nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti u uputama za upotrebu o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).
  4. Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja (obronci Medvednice). Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.

U slučaju uboda krpelja…potrebno je:

  • Odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.
  • Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije “gušiti” premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.
  • Krpelje nemojte dirati golim rukama.
  • Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.
  • Informirati i educirati osobu ugriženu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.

Nagrada Simply the best projektu B kao Bjelovar i B kao Bilogora

Odbor koji dodjeljuje tradicionalnu godišnju turističku nagradu Simply the best. koja se dodjeljuje za kvalitetu, inventivnost, kreativnost i razvoj turističke ponude, a postoji od 2009. godine i zajednički je dodjeljuju UHPA – krovna udruga Hrvatskih putničkih agencija i specijalizirani turistički magazin Way to Croatia u kategoriji „4.2. Promotivni sadržaji na društvenim mrežama“ nagradio projekt B kao Bjelovar i B kao Bilogora.

-Kroz 80 objava prošli smo sve zanimljive asocijacije koje gosti povezuju s našim bjelovarsko-bilogorskim krajem i tako u ono vrijeme kada se nije moglo putovati ipak im približili ljepote i posebnosti koje imamo. Više od 350 000 pregleda, nekoliko desetaka tisuća dijeljenja i komentara, prijedlozi za nove asocijacije i priče, pokazalo je povezanost i želju za otkrivanjem novih zanimljivosti. Svaka nagrada je dodatni vjetar u leđa, ali i obveza da i dalje nastavimo raditi na prepoznatljivosti i vidljivosti našeg kraja na turističkoj karti Hrvatske- kaže Slaven Klobučar vlasnik Propagari, obrta za promidžbu i usluge. Nagrade će biti uručene u studenom u Crikvenici.(via.hr)

Dobro je znati: Popis ustanova koje testiraju turiste na COVID 19

Iako se čini da pademija polako popušta i broj novozaraženih pada čime se i otvaraju turistička vrata za niz zemalja i dalje vrijede drugačija pravila. Turisti koji dolaze i odlaze trebaju tu uslugu pa je dobro znati gdje se oni mogu testirati i gdje ih možete uputiti ukoliko će im to biti potrebno.

Ovo je popis javnih ustanova i privatnih subjekata koji obavljaju testiranje turista na COVID-19 na području Bjelovarsko-bilogorske županije. (via.hr)

 

Traminac iz Iločkih podruma dobio veliko zlato na daruvarskom Vinodaru

FOTO:R.Vuković

Daruvar će i ove godine organizirati tradicionalni festival vina VINODAR 2021. Festival će trajati devet dana (29.05. – 06.06. 2021.g.) i bit će popraćen raznim edukacijskim, zabavnim i kulturnim događanjima. Izložbu vina koja se održava u Dvorcu grofa Jankovića je jedan od glavnih događaja, a ocjenjivanje uzoraka je iznjedrilo i pobjednike. Od ukupno 97 pristiglih uzoraka stručno je povjerenstvo veliku zlatnu medalju dalo tramincu iz Iločkih podruma, berba 2017. godine. Zlatnu medalju je dobilo još 38 vina, srebrnu 35 i brončanu 15 vina što pokazuje da su vinari dobro odradili posao u podrumima i pandemija nije mogla utjecati na kakvoću vina. No, utjecala je na prodaju i smanjila potražnju pa je to jedan od glavniih problema s kojim se vinari suočavaju posvuda u Hrvatskoj.

Vina će se naravno moći kušati na Vinodaru koji između ostalog nudi i sajam tradicionalnih proizvoda i obrta koji će trajati od 04.-06. lipnja na glavnom gradskom trgu uz bogatstvo dodatnih sadržaja. Stoga stavite Daruvar u kalendare početkom lipnja.(dv)

Jeste li ih posjetili:Četiri prekrasna hrvatska dvorca na novim markama

Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 20. svibnja 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije „Dvorci Hrvatske“. Motivi na markama prikazuju četiri prekrasna dvorca iz naše zemlje: dvorac Brezovica, dvorac Erdödy, dvorac Laduč te Nove dvore kraj Zaprešića. Autor maraka je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Marke su izdane u arčićima od 9 maraka te u zajedničkom arku od 8 maraka (2 x 4v) i s 8 privjesaka. Arčići su izdani u nakladi od 50 000 primjeraka po motivu, a zajednički arci u 5000 primjeraka. Vrijednost svake pojedinačne marke iznosi 3,30 kn. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). (via.hr)

 

BBŽ dodijelila prvi od očekivanih deset bike&bed certifikata

Bjelovarsko-bilogorska županija, koja ima  više od 400 kilometara cikloturističkih staza i ruta županijskog i međunarodnog značaja, konstantno ulaže i provodi brojne aktivnosti kako bi se cikloturizam na našem području dalje razvijao te kako bi zaljubljenici u ovaj vid turizma imali što bolje uvjete. Treba istaknuti dosadašnje 4 faze razvoja cikloturizma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u koje je uloženo gotovo 2 milijuna kuna sredstava Ministarstva turizma i vlastitih sredstava.

Ulagalo se, između ostalog,  u postavljanje informativnih tabli na županijskoj biciklističkoj ruti, izradu mobilne aplikacije za biciklističke staze i rute u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, postavljeni su solarni stupovi za popravak bicikla, izrađen je prometni elaborat za novu biciklističku rutu na području Općine Kapela i postavljeni su biciklistički znakovi, a tu je i izrada idejnog građevinskog projekta izgradnje cikloturističke rute u koridoru nekadašnje pruge Bjelovar-Garešnica s odvojcima za Banovu Jarugu i Grubišno Polje za ishođenje lokacijske dozvole.

Jedna od aktivnosti bila je i izrada standarda zabike&bed smještajne objekte.Riječ je o posebnom sustavu smještajnih objekata specijaliziranih za prihvat biciklista. Za takvu vrstu usluge nužno je pružiti specifične usluge koje takva vrsta gostiju traži.

Osim  toga, riječ je o sustavu koji se povezuje sa svim ostalim uslugama koje se za bicikliste pružaju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji poput staza, biciklističkih vodiča, pružanja specijalističkih usluga kao što su najam, servis i prijevoz bicikala, informacije o manifestacijama i slično.Prvi takav certifikat dodijeljen je Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, a u narednom periodu očekuje se dodjela desetak certifikata standarda bike&bed na području Bjelovarsko-bilogorske županije. (via.hr)

 

Jeste li kušali: Pogača z oreji pred trajnom zaštitom

Iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske ovih je dana došao u Đurđevac dugo očekivani odgovor vezan uz trajnu zaštitu Pogače z oreji.

– Molimo Vas za još malo strpljenja zbog tehničke pripreme novih upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, koja je u nadležnosti druge uprave. Mi smo u Odjelu za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu sve pripremili, prijedlog je odobren za upis i nadamo se da bi kroz koji mjesec mogao biti upisan- odgovorila je na učestale upite našoj inicijatorici i koordinatorici zaštite pogače z oreji Anđeli Lenhard Antolin, doc. dr. sc. Mirela Hrovatin, viša stručna savjetnica-konzervatorica, Službe za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, Uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture i medija RH, sa zadovoljstvom ističe Mirjana Mišulin, predsjednica Udruge žena grada Đurđevca.Valja podsjetiti da nestrpljive članice Udruge žena grada Đurđevca od 2017. godine čekaju konačni odgovor vezan uz trajnu zaštitu njihove POGAČE Z OREJI kada su dobile rješenje da se PRIPREMA TRADICIJSKOG KOLAČA – POGAČA Z OREJI, stavlja pod preventivnu zaštitu, najduže na rok od tri godine. Na zahtjev Udruge, nakon toga im nadležno tijelo početkom 2019. godine izdaje rješenje za prethodno odobrenje za izvršenje programa Priprema tradicijskog kolača – pogača z oreji, što je potaknulo članice Udruge da obavljaju dodatna terenska istraživanja i održavanjem radionica, izdavanjem publikacije o pogači, te TV i gastro-kongresnih nastupa rade na njenoj prezentaciji i vidljivosti.Potom, krajem 2019. udruga dobiva pozitivno mišljenje za upis POGAČE Z OREJI u Registar kulturnih dobara RH, te obavijest da je sva potrebna dokumentacija za upis dostavljena u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Nakon toga su samo uslijedili đurđevački upiti o trajnoj zaštiti.

-Očito je korona i sva ograničenja koju je ona nametnula te puno toga odgodila i zakomplicirala, kriva i za puno toga, no nakon ovog pozitivnog odgovora, da je prijedlog odobren za trajni upis u Registar kulturnih dobara lakše se diše. Nadamo da će nam nakon toga stići i služeni dokumenti za trajnu zaštitu. Voljele bismo da to bude za Picokijadu – zaključila je Anđela L. Antolin.(via.hr)

Podravska pogača z oreji stara je i jednostavna poslastica koju na području od Podravskih Sesveta pa sve do Novigrada Podravskog, priprema već pet generacija domaćica ovog dijela Podravine. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske od 2017. godine stavljena je pod preventivnu zaštitu na razdoblje od tri godine, a nositeljice su Udruga žena Đurđevac, koje unatoč brojnim varijacijama recepta za ovu slasticu, pripremaju na način kako je navedeno u nastavku.

RECEPT ZA PRIPREMU IZVORNE POGAČE Z OREJI:

1 kg glatkog brašna

0,50 l mlake vode

10 gr soli

150 gr šećera

500 gr oraha

1 žlica masti

 

PRIPREMA:

Od brašna, soli i vode zamijesiti glatko tijesto, a orahe istući u drvenom možđaru ili samljeti u stroju za meso. Tijesto se razvalja i pospe prvim dijelom oraha i šećera. Posuti orasi i šećer se lagano utisnu u tijesto i ono se mora preklopiti. Preklopljeno tijesto, iznova se razvalja, pospe drugim dijelom oraha i šećera i ponovno preklopi. Postupak se ponavlja još jednom. Uz kratke odmore između preklapanja, na kraju se tijesto razvalja na veličinu tepsije. Stavi se u namašćenu tepsiju, gornja kora prošara u obliku romba tupim nožem i nabocka vilicom, te peče u zagrijanoj pećnici 40 minuta na 180 stupnjeva.