Počinje berba lavande, za litru ulja treba 80 kg cvijeta

U Romskoj kući u Maglenči kod Bjelovara uskoro počinje žetva lavande. Biljku od koje nastaju prekrasni mirisni proizvodi članovi Romske kuće uzgajaju niz godina i znaju kolikom je truda i ljubavi potrebno za uspješnu porizvodnju. Primjerice za samo jednu jednu litru lavandinog ulja potrebno i do 80 kg cvijeta. Kako se i kada lavanda bere, za što se sve koristi i još puno toga o toj čudesnoj biljci pročitajte u nastavku teksta i svakako posjetite Romsku kuću uz prethodnu najavu na: romlovar@gmail.com i odaberite svoj suvenir – ulje, mirisne bombice, čaj ili hidrolat jer kupnjom ujedno podržavate rad Udruge Romska kuća.(dv)

Od grma lavande puni rod se može očekivati u trećoj godini rasta. Plantaža može trajati od 5 do 25 godina, sve ovisi o sorti, održavanju, bolestima. Prosjek ekonomske eksploatacije u razvijenim zemljama je 20 godina. Od jednoga grma razvijene lavande može se dobiti od 1.0 do1.5 kg cvijeta, čija je iskoristivost u proizvodnji lavandinoga ulja oko 2%. Znači da je u slučaju za jednu litru ulja potrebno najmanje 50kg cvijeta. Kod berbe/žetve je bitno da se radi u jutarnjim satima, dok nije sparina/žega. Velike vrućine sredinom ljetnog dana naglo osuše požnjevenu lavandu. Bitno je da berba počne od cva 08:00 do 12: 00 sati. Također je bitno da se sačeka dok se ne povuče sva jutarnja rosa sa biljaka. Pri planiranju berbe/žetve važno je paziti na kišne dane. Berba neposredno nakon kišnih dana će rezultirati lošijom kvalitetom. Zato treba sačekati niz od nekih 5-6 sunčanih dana za berbu, kako bi iskoristivost za ulje bila najbolja. Biljka je zrela za branje kad joj je gornja polovina cvetova otvorena. Neki tvrde da treba čekati da se otvore svi cvetovi, ali strana iskustva su pokazala da to nije bitno. Srpom se žanju snopovi po starom načinu berbe/ žetve i to je najbolji te tradicionalni način i najprihvatljiviji za prodaju na štandovima trgova, tržnica sviježe ubrano!

Kod berbe/žetve je bitno da se lavanda reže na nekih 10 cm ispod zadnjeg cvijeta na stabljici posebice kod ručne berbe/žetve. Pri strojnom branju se može podesiti visina noža i tako odrediti prosečna dužina požnjevene stabljike. Ta dužina je određena zato jer nema smisla raditi duže snopove zbog male ili slabe količine ulja u djelu stabljike dužem od 10 cm.Moguće je lavandu brati/žeti i drugi put između rujna i listopada, pri čemu se dobiva 20-30 % cvijeta u odnosu na prvu berbu/ žetvu. Ukoliko padne kiša na sam dan branja, sa žetvom treba sačekati par sunčanih dana, kako bi se nastavilo. Najpogodnije vrijeme za berbu/žetvu je kada se otvori u potpunosti cvijet lavande.Od cca 100 grmova lavande može se očekivati prinos od 50-100 kg cvijeta što daje 1-2 kg ulja. U trećoj godini uzgoja lavande može se očekivati puni urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cveta. Za litru ulja potrebno je oko 50-80 kg cvijeta.

Ništa ne trebate od ovoga znati o lavandi; no ako volite lavandu i želite nešto od suvenira lavande(ulje, mirisne bombice, čaj ili hidrolat) te ujedno donirati radu Udruge i biti podrška članovima Udruge posjetite nas u “Romskoj kući” uz prethodnu najavu na e-mail: romlovar@gmail.com.

Neugodno iznenađenje: Bjelovarski Husari neće biti dio vojnog mimohoda

Povijesna postrojba Bjelovarski graničari Husari 1756. neće sudjelovati na velikom Mimohodu povodom 30. obljetnice Vojne redarstvene akcije Oluja. Husari koji su postali jedan od prepoznatljvih simbola Bjelovara i gdje god sepojavili u zemlji i inozmetsvu i promotori grada ali i njegve tusristčke ponude neće se pojaviti na trenutačno najvećoj pozornici koju će pratiti praktično sve zemlje koje Hrvatsku doživljavaju kao turističku destinaciju. Objavu Husara prenosimo u cijelosti.(dv)

Ovim putem želimo obavjestiti javnost kako konjičke povijesne postrojbe ipak NEĆE biti dio vojnog mimohoda povodom VRO “Oluja”.Ovu obavijest dobili smo iz GS OS RH e-mailom sa potpisom brigadira Zorana Lipošćaka danas iza 17h sa objašnjenjem kako nismo sudjelovali u vježbama te radi sigurnosti nije uputno da sudjelujemo u mimohodu. Svatko tko je vidio barem jedan nastup konjanika Hrvatskog husarskog zdruga zna da svakom nastupu pristupamo profesionalno i na najvišoj razini uz sve mjere sigurnosti.

Napominjemo kako smo se za sudjelovanje sami organizirali što se tiče logistike (transport, smještaj i prehrana ljudi i konja…) jer nam na prethodnim sastancima niti to nije bilo omogućeno.U ovom trenutku osjećamo se izigrano od onih u čiji sustav vrijednosti ne bi trebalo nikada sumnjati. Većina naših članova su veterani domovinskog rata, neki i višestuko odlikovani, a priliku za sljedeći mimohod možda neće imati. No, mi ćemo prespavati, a njihova sramota trajat će do sljedećeg mimohoda.

Prekomjerno korištenje društvenih mreža preko ljeta među mladima postaje problem

 

Photo by Julian Christ on Unsplash

Psihološki centar Carpe Diem upozorava na sve izraženiji trend prekomjernog korištenja društvenih mreža među mladima tijekom ljetnih mjeseci, ali i općenito, uz moguće negativne posljedice na mentalno zdravlje. Iako društvene mreže omogućuju povezivanje, izražavanje i informiranost, sve je više pokazatelja da njihova pretjerana uporaba dovodi do emocionalnih teškoća, gubitka samopouzdanja, zavisti, kroničnog uspoređivanja s drugima te raznih rizičnih oblika ponašanja.

Najnovija nacionalna i europska istraživanja potvrđuju kako mladi u Hrvatskoj provode sve više vremena na društvenim mrežama. Više od 16 posto mladih između 16 i 25 godina svakodnevno na društvenim mrežama provede više od pet sati. Gotovo polovica ih koristi platforme između jednog i tri sata dnevno. Tijekom ljetnih praznika, bez školskih i studentskih obaveza, to se vrijeme često značajno povećava, nerijetko bez ikakvog osjećaja kontrole nad vlastitim navikama i ponašanjem, a upravo navedeni nedostatak kontrole nad sobom definicija je stvaranja ovisnosti.

Dominantne društvene mreže među mladima više nisu one koje su bile aktualne prije deset godina. Facebook, koji je još 2015. bio vodeća društvena mreža među mladima, danas je gotovo u potpunosti zamijenjen Instagramom, TikTokom i YouTubeom. Prema podacima iz 2025., Instagram koristi više od 80 posto mladih u Hrvatskoj, dok TikTok ima više od milijun aktivnih korisnika starijih od 18 godina. YouTube ostaje prisutan u gotovo svim dobnim skupinama i svakodnevno se koristi za konzumaciju video sadržaja, ali i kao izvor informacija.

Sadržaji kojima su mladi izloženi na društvenim mrežama vrlo često su dorađeni, nerealni i orijentirani na stvaranje dojma savršenstva. Uspoređujući vlastiti život s prikazima koji se temelje na uređivanju, selektivnom prikazivanju i skrivanju stvarnosti te promoviranju idealiziranih slika tijela, međuljudskih odnosa ili uspjeha, mnogi mladi razvijaju osjećaj nedostatnosti i nezadovoljstva. Takva usporedba ne događa se svjesno – ona je automatska, emocionalna i česta, osobito kod mladih koji još uvijek traže identitet i razvijaju osjećaj vlastite vrijednosti. Gledajući slike vršnjaka na putovanjima, u savršenim tijelima, okružene prijateljima i srećom, mladi se nerijetko pitaju: „Zašto ja nemam takav život?“ ili „Što sa mnom nije u redu?“ Na taj način sami sebi nameću nerealna očekivanja.

Ovakvo neprestano uspoređivanje tuđeg prikaza života naspram vlastite stvarnosti stvara unutarnji pritisak. Usporedbe s drugima mogu dovesti do pogrešnog zaključka da nismo dovoljno uspješni, lijepi, zanimljivi ili društveno prihvaćeni. Dugoročno, to može smanjiti samopouzdanje, povećati osjećaj neadekvatnosti, potaknuti socijalno povlačenje i pridonijeti razvoju anksioznih i depresivnih simptoma. Istraživanja pokazuju kako više od trećine mladih korisnika društvenih mreža osjeća zavist, stres ili manjak samopouzdanja upravo zbog sadržaja koje svakodnevno prate. Zabrinjavajuće je i to što većina njih o tim osjećajima ne govori ni s kim, niti potraži podršku.

Psihološki centar Carpe Diem naglašava da su ovakvi obrasci korištenja društvenih mreža povezani s pojavama anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i poremećaja prehrane. U sve većem broju bilježimo slučajeve kod kojih pretjerana upotreba društvenih mreža potiče izolaciju, smanjuje motivaciju za stvarne odnose te negativno utječe na akademski i socijalni razvoj mladih. Ljeto, iako percipirano kao vrijeme opuštanja, za mnoge postaje razdoblje još većeg pritiska upravo zbog stalnog praćenja tuđih objava i osjećaja da propuštaju iskustva koja bi “trebali imati”.

Posebno zabrinjava podatak da više od 60 posto mladih u Hrvatskoj nikada nije prošlo nikakvu edukaciju o medijskoj pismenosti, prepoznavanju manipulativnih sadržaja ili strategijama za očuvanje digitalnog zdravlja. Informacije dobivene na društvenim mrežama nemoguće je kontrolirati i često nisu provjerene, a mladi su osobito osjetljiva skupina na prihvaćanje lažnih vijesti. Unatoč tome, većina njih izražava potrebu i interes za edukacijom o medijskoj pismenosti, što pokazuje jasnu diskrepanciju između stvarnosti i institucionalne podrške.

U ovom razdoblju ljetnih praznika, kada je vrijeme na raspolaganju mladima često nestrukturirano i neograničeno, pozivamo roditelje, nastavnike, stručnjake, ali i same mlade da promisle o načinu na koji koriste društvene mreže. Odmor ne mora značiti digitalnu odsutnost, ali može uključivati osviješteno korištenje tehnologije, povremeno distanciranje od ekrana i stvaranje prostora za stvarne, autentične doživljaje.

Pravo iskustvo odmora, povezanosti i zadovoljstva ne odvija se na ekranu, već u kontaktu sa sobom, s drugima i s okruženjem. Digitalna povezanost ne smije zamijeniti emocionalnu bliskost niti postati zamjena za stvarne odnose. Ljeto je idealna prilika za povratak zdravim navikama i brigu o mentalnom zdravlju.(via.hr)

Pješački most u Trogiru proglašen najimpresivnijim projektom godine

Foto:Grad Trogir

Da se o Hrvatskoj ne mora pisati samo u svjetlu previsokih cijena tijekom turustički sezine svjedoči pješački most u Trogiru, otvoren u prosincu prošle godine. Taj je most nagrađen na prestižnoj NCE Bridges Conference and Awards u Londonu, koju organizira časopis New Civil Engineer (NCE), i proglašen je jednim od najimpresivnijih međunarodnih projekata godine. Stručnjaci iz cijelog svijeta između projekta iz Kine, Francuske, Njemačke i Ruande, upravo su most preko Foše iz Trogira proglasili najimpresivnijim.

Most je vrijedan milijun eura uključujući i potpunu rekonstrukciju temelja koji su bili zatečeni u puno lošijem stanju od očekivanog. Na javni arhitektonski natječaj pristiglo je čak 26 rješenja novog izgleda mosta, a kao najbolje izabrano je ono studija Prostorne taktike. Most je čelična konstrukcija teška 65 tona. Najveća širina mosta iznosi 10,40 metara, a visina je nešto preko 4 metra. Raspon je 25 metara, a ukupna dužina 30.

-Dekorativni premaz mosta imitira hrđu, što smo preuzeli kao primjer dobre prakse iz drugih gradova koji su pod konzervatorskom zaštitom, no ispod premaza je više slojeva koji su zaštićeni od korozije- kaže projektant Luka Cvitan te pojašnjava zanimljiva rješenja.

-Pokušali smo spojiti funkcionalnu i estetsku stranu, a zahtjev natječaja bio je da most nema samo utilitarnu svrhu i da ne nudi tek prijelaz s jedne na drugu stranu, nego i momente socijalizacije i zadržavanja. Tako smo s jedne strane postavili grupu stolica za sjedenje, a s druge strane mrežu za izležavanje. Sama mreža može izdržati oko 80 tona- pojasnio je Cvitan.(via.hr)

Biološki bazen u Čazmi postao jedna od najpoželjnijih destinacija

Dok se na moru pozorno broje turisti i stižu stalna jamranja o previsokim cijenama u Bioparku Čazma, prvom i još uvijek na jedinom biološkom bazenu u Hrvatskoj, takvih problema nemaju. Bazen specifičan po prirodnom pročišćavanju vode bez uporabe kemije, inače otvoren prije tri godine, ne oskudijeva kupačima.

 

-Otvorili smao vrata posjetiteljima prije mjesec dana i jako smo zadovoljni. Kupača je više nego u istom razdoblju prošle godine i očekujemo nastavak takvog trenda. Kao i svi otvoreni bazeni ovisimo o lijepom vremenu, a kako smo imali i dva toplinska vala to je još i povećalo broj kupača pa su se na neki bačin kompenzirali oni kišn dani – kaže Dajana Petrina, upraviteljica Bioparka Čazma.

Bazen je izgrađen u sklopu velikog projekta Čazma Natura vrijednog tri i pol milijuna eura i osim 1600 kvadrata vodenih površina nudi sadržaje za cjelodnevni boravak. Kupanje u bazenu koji za počišćavanje vode koristi biljke umjesto klora iskustvo je koje vrijedi doživjeti i u tri godine od otvorenja ta je sad već prepoznatljiva čazmanska atrakcija stvorila i privukla željenu bazu korisnika.

-Naši gosti u najvećem broju dolaze iz Zagrebačke županije i Grada Zagreba koji su i najveća emitivna tržišta u Hrvatskoj. Posebice su prometni vikendi. To nam je jako bitno uz naravno domaće goste iz Čazme i okolice – napominje Dajana Petrina. Dolasku brojnih gostiju pridonose i umjerene cijene ulaznica koje ovisno o danu i vremenu dolaska za djecu od pet do 15 godina počinju već na 1,5 eura pa do najviših 5,5 eura za odrasle dok obiteljski paketi i višednevene ulaznice donose uštede. Uz bazen su dodatni sadržaji za djecu pa su ispunjeni svi uvjeti za ugodan boravak. Kupanje u bazenu uz dojam da ste zapravo na nekom jezeru u prirodi svakako vrijedi iskušati. Prošle je sezone to učinilo 15 tisuća kupača što je dobar zalog za nadogradnju turističke ponude u Čazmi. (dv)

Država zadovoljna ostvarenim turističkim rezultatima

U Hvaru je održana 3. sjednica Vijeća za upravljanje razvojem turizma, kojom je predsjedao predsjednik Vlade RH Andrej Plenković uz sudjelovanje ministara te nazočnost turističkog sektora, predstavnika Hrvatske turističke zajednice, regionalne i lokalne samouprave te nadležnih institucija. Glavne teme bile su rezultati turističkog prometa u dosadašnjem dijelu godine, tijek sveobuhvatne reforme turizma te očuvanje cjenovne konkurentnosti Hrvatske.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo što imamo novi Zakon o turizmu i novo institucionalizirano tijelo koje se turizmom bavi na sustavan, zakonom utemeljen način.
Podsjetio je da je takva praksa neformalno uspostavljena još na Danima hrvatskog turizma održanima na Lošinju 2017. godine.
-Onda smo u dogovoru sa svima vama, osobito predstavnicima turističkog sektora, shvatili da je ovakav način komunikacije i uvažavanja potreba sektora itekako koristan i za Vladu, i za županije kao i za gradove i općine- kazao je predsjednik Vlade, zahvalivši svima na dolasku i na razumijevanju potreba hrvatskog turizma u ovom, prvom, dijelu 21. stoljeća.
Osvrnuo se na podatke o dosadašnjem tijeku turističke sezone i naveo da smo dosad imali 9 milijuna i 650 tisuća dolazaka i 42 milijuna noćenja. Kada se usporedi 15. srpnja ove godine s istim danom prošle, to iznosi 2 posto više u dolascima i u noćenjima.
Prednjači, po dolascima i noćenjima, Istarska županija, potom i Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska, a bilježimo i napredak u posjetima koji se odnose na kontinentalne županije. Među stranim turistima i dalje je najviše gostiju iz Njemačke, potom iz Slovenije, Austrije i Poljske.
Plenković je posebno istaknuo da je ostvareno 5 milijuna noćenja domaćih gostiju što je 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Taj podatak važan je za relevantno vrednovanje našeg standarda koji je, kako je rekao, važan za relevantno vrednovanje našeg standarda.
-To znači da se priuštivost i mogućnost naših ljudi povećala- naglasio je, dodavši da na taj način možemo itekako biti zadovoljni ukupnim gospodarskim rezultatima.
Dosad je fiskalizirano 3 milijarde i 601 milijun eura, odnosno 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a u svim turističkim i ugostiteljskim djelatnostima izdano je čak 234 milijuna računa, što je 4 posto više nego prošle godine.
-Turizam i s njim povezane gospodarske aktivnosti itekako daju važan doprinos hrvatskom gospodarstvu i rastu našeg BDP-a”, nastavio je predsjednik Vlade. Podsjetio je da je Hrvatska prošle godine bila druga zemlja među članicama Europske unije s najvišim rastom BDP-a od 3,9 posto.
Kada je riječ o zaposlenosti, bilježimo podatke kakve desetljećima nismo imali. U Hrvatskoj praktički stalno radi više od 1,75 milijuna ljudi, a nezaposlenih je oko 70 tisuća.
-To govori o pulsirajućem tržištu rada- kazao je Plenković.
Osvrnuo se i na najnoviji podatak o prosječnoj plaći koja iznosi 1451 euro, kazavši da je to samo 149 eura niže od zadanog cilja vlade – da do 2028. godine prosječna plaća bude 1600 eura.
„Taj cilj će zasigurno biti dostignut, možda i ranije kao i mnogi ciljevi u našim strategijama, jer ispada da se politika „underpromise and overdeliver”, odnosno da obećavamo manje, a isporučimo više, pokazuje itekako ispravna“, poručio je predsjednik Vlade.
Hrvatskim autocestama prošlo je čak 49 milijuna vozila, što je 5 posto više nego lani, naplaćeno je 11 posto više cestarina, a u zračnim lukama bilo je 11 posto više putnika.
Sve to upućuje na zaključak da bi ova turistička sezona trebala biti na razini rekordne prošle godine, možda čak i bolja, kazao je Plenković, pozvavši sve da daju svoj doprinos, jer će u fokusu javnosti biti cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma.
Podsjetio je na podatke Europske turističke komisije koji govore da se 50 posto europskih turista u zadnji tren odlučuje za svoju destinaciju za odmor i to na temelju cjenovnog kriterija.
„To je dovoljno jasna poruka svima u turizmu da vode računa o razumnoj politici cijena koja može biti i korisna za onoga tko pruža uslugu, ali jednako tako privlačna i prihvatljiva i priuštiva za onoga tko dolazi kao turist, odnosno kao gost“, naglasio je.
Prisjetio se i vremena krize i mjera kojima je Vlada uspjela očuvati, ne samo socijalnu koheziju u hrvatskom društvu, nego i sva radna mjesta i praktički sve kompanije u vremenima koja nisu bila idealna, osobito za ovaj sektor.
„Mislim da zato sada kada se situacija stabilizirala, i u pogledu cijena energenata i načina života i putovanja kada nema više praktički nikakvih ograničenja, moramo pokazati dobar osjećaj za cjenovnu konkurentnost u odnosu na nama bliska druga tržišta, prije svega na destinacije na Mediteranu“, kazao je Plenković.
Naglasio je i da se mora povećati udio hotelskih kapaciteta u turizmu.
“Sada je taj postotak udjela niži u odnosu na druge zemlje Mediterana. U godinama koje dolaze morat ćemo voditi računa o investicijama koje će podići kvalitetu našeg turizma, dok istovremeno radimo na povećanju kvalitete i održivosti strukture privatnog smještaja.”, poručio je Plenković.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je kako smo zadovoljni trenutačnim trendovima, koji pokazuju rast i prometa i prihoda u predsezoni – dijelu godine u kojem i dalje tražimo rast.
-Sada se nalazimo u glavnom dijelu godine u kojem ostvarujemo 58% turističkog prometa na razini godine, a u kojem očekujemo rezultate na razini prošlogodišnjih, svjesni da turizam ima svoje granice – u prostoru i resursima. S obzirom na dosadašnje trendove očekujemo i dobru posezonu, dio godine u kojem opet tražimo rast turističkog prometa i prihoda – istaknuo je Glavina te dodao kako je za ostvarivanje svih tih rezultata važna cjenovna konkurentnost.
Osvrnuo se i na tijek turističke reforme.
-Reforma koju provodimo, po prvi puta odvija se ne samo na razini turističkih zakona, već i prostornih i poreznih. Zadovoljni smo tijekom provedbe jer su rezultati vidljivi već sada. To je znak da smo na dobrom putu i zato ćemo još snažnije, vjerujem u suglasju sa svima vama, provoditi aktivnosti koje doprinose održivom turizmu, a koji u fokus stavlja očuvanje okoliša i prostora, zadovoljstvo lokalnog stanovništva i turista te turizam 365 dana u godini-, zaključio je Glavina.(via.hr)

Svetojanska zlevanka, poslastica koja se mora kušati

Foto: djurdjevac.hr i Valentino Štefanek

Na gastro-turističkoj priredbi Dani Svete Ane i Dan zlevanke, brojni posjetitelji nekoliko su puta uvećali najmanje i turistički najeksponiranije đurđevačko prigradsko naselje Svetu Anu. Jedna je to u nizu priredbi s kojom vrijedni Svetojančani tradicionalno slave svetu Anu, svoju nebesku zaštitnicu. Na prostoru oko vodenice sve je vrvilo posjetiteljima. Poslastice od starinskih sorti kukuruza mljevenog u vodenici bilo je dovoljno za sve jer su članice Udruge žena Svetojanke vrijedno pripremale kolače od ranih jutarnjih sati.

Miješana od kukuruznog brašna izmljevenog na vodeničnom kolu uz potok Svetojančan te izmiješana vodom s izvora kojem Svetojančani pripisuju okrepljujuća svojstva, zlevanka je najpoznatiji svetojanski gastronomski proizvod. Svetojansku zlevanku i organizatore manifestacije pohvalio je i saborski zastupnik i predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca Željko Lacković, koji se pridružio Svetojančanima i brojnim gostima u obilježavanju Dana Svete Ane.

Na zlevanku su organizirano došli i brojni rekreativci na biciklima koji su se u organizaciji Turističke zajednice Grada Đurđevca u 10,00 sati s Trga sv. Jurja uputili prema Svetoj Ani te planinari i pješaci koji su pješice krenuli od Lovačkog doma Mičetinac. Neki od posjetitelja su se okušali i u ribolovu na potoku kod vodenice, a najmlađi su uživali u vožnji Qadovima.  Za dobru atmosferu i pjesmu pobrinula se grupa Trio 100%. Poseban dio programa je bio i Fletno fest, rekreativno i edukativno druženje pripadnika žurnih službi, koji su kroz interaktivne aktivnosti približili svoj rad građanima. U sklopu Fletno festa održana je utrka na koju se prijavio veliki broj natjecatelja, a najbolji su nagrađeni nagradama. Na livadi uz potok posjetitelji su mogli pogledati i fotografski postav „Tragovi v pesku“, izložbu članova Foto-kino kluba Picok koji su objektivima zabilježili čarobne trenutke svakodnevice i prirode ovog kraja.

Ovo su 18. po redu Dani zlevanke koji se održavaju kod vodenice u Svetoj Ani. Došle su nam i brojne prijateljske udruge. Osim zlevanke, za goste smo pripremili fiš paprikaš i grah u čijoj su pripremi sudjelovali mještani Svete Ane– rekao je predsjednik Mjesnog odbora Veljko Miletić.

S obzirom na atmosferu, posjećenost i podijeljene porcije jela – više od 100 velikih tepsija zlevanke, te stotine porcija graha i fiš paprikaša – organizatori Turistička zajednica Grada Đurđevca, Mjesni odbor Sveta Ana i Udruga žena Svetojanke mogu biti više nego zadovoljni. Sveta Ana je još jednom pokazala kako mala mjesta mogu imati velike priče, a Dan zlevanke postao je nezaobilazna točka na turističkoj karti Podravine. (via.hr)

Dođite na Pečenjak fest u Veliko Trojstvo

Da se iz tradicionalne aktivnosti koja je uobičajena u svim selima u ovo doba godine može napraviti turistička atrakcija pokazuje Općina Veliko Trojstvo i tamošnja udruga Bilogorski turistički put. Tamo će se 26. srpnja na Vidikovcu održati drugi Pečenjak fest.

-Prošle smo godine pokrenuli manifestaciju u skromnijem izdanju da vidimo kako će to ići i pokazalo se da interesa ima. Tko nije ili ne može na moru evo mu prigode za dobru zabavu i stoga ove godine idemo puno jače i više, sadržaja će biti i za djecu i za odasle, od velikog napuhanca do velike ponude hrane, pića i naravno glazbeni nastup sastava Zdravko Čolić Tribute band Svadbarskim sokakom. Okosnica su naravno pečenjaci, ispeći ćemo ih tisuću, bit će natjecanje u pečenju, ali tko želi može i kuhati naše bilogorske kukuruze- kaže Goran Bačak predsjednik Bilogorskog turističkog puta.Veliko Trojstvo je jedna od rijetkih općina koja i tijekom ljeta organizira veće manifestacije što se u turističkom smislu može pokazati odličnim potezom.

– Tijekom ljeta se uglavnom sve nekako događa u gradovima, a oni jedini su koji organiziraju događanja u manjim sredinama. To je osim za domaće goste ujedno i prigoda za turiste koji se zateknu na Bilogori za uživanje u autohtnoj ponudi. Stoga pozivam da svi koji mogu svakako u 26. srpnja od 18 sati budu na Vidikovcu u Velikom Trojstvu- istaknula je Ana Kelek, direktorica Turističke zajednice Bilogora -Bjelovar. (dv)

Njemački ADAC donosi prijedlog šest inspirativnih ruta kroz Hrvatsku

Hrvatska turistička zajednica nastavlja uspješnu suradnju s ADAC-om, najvećim njemačkim i europskim automobilskim klubom. Suradnja se odnosi na njemačko tržište te je usmjerena na promociju ljepota i raznolikosti hrvatskih destinacija, bogatstva kulturne i povijesne baštine te očuvanosti prirode, a sve s ciljem očuvanja pozicije Hrvatske kao jedne od najomiljenijih inozemnih destinacija njemačkih gostiju. Središnja tema ovogodišnje suradnje je „Roadtrip kroz Hrvatsku“, a riječ je o konceptu osmišljenom kako bi odgovorio na želje putnika za individualnim i fleksibilnim oblicima putovanja.

Važno je kontinuirano raditi na pozicioniranju Hrvatske na njemačkom tržištu kao destinacije koja nudi puno više od sunca, mora i prekrasne obale. Ovim aktivnostima Nijemcima nastojimo prezentirati raznolikost pejzaža Hrvatske na jako malim udaljenostima jer to je nešto što ih uvijek iznova iznenađuje i oduševljava. Šest različitih tura prolaze kroz sve regije Hrvatske, uključujući one na obali, ali i na kontinentu, a posebno su zanimljive ture po otocima, što je jedinstveno kada govorimo o ponudi Hrvatske. Posebna pozornost je posvećena i odabiru najljepših panoramskih cesta kroz Hrvatsku, izvan autoputa, a sve kako bi gosti upoznali manje poznate dijelove Hrvatske“, izjavila je Nera Miličić, direktorica Predstavništva HTZ-a u Münchenu.

Ponuđeno je šest inspirativnih prijedloga ruta koje se međusobno mogu kombinirati omogućavajući putnicima kreiranje vlastitih, personaliziranih doživljaja i savršenih roadtripova kroz Hrvatsku. Sadržaj je prilagođen obiteljima s djecom, avanturistima i ljubiteljima aktivnog odmora te gostima u premium segmentu. Poseban značaj ima i ADAC Tourset tiskana brošura s prikazom svih šest ruta, uz navođenje informacija za planiranje individualnog putovanja.

Uspješnost dugogodišnje suradnje dodatno potvrđuju i predstavnici ADAC-a, koji pritom ističu važnost partnerskog odnosa s Hrvatskom turističkom zajednicom. Tako je Carsten Cossmann, direktor sektora turizma u ADAC-u, naglasio da je suradnja na promociji Hrvatske kao destinacije započela prije četiri godine tijekom kojih su postignuti odlični promotivni rezultati na zadovoljstvo svih uključenih strana, dok je Elisa Viviani, menadžerica za destinacijski marketing u ADAC-u, poručila kako zajedničke marketinške aktivnosti u velikoj mjeri doprinose jačanju vidljivosti i pozitivnog imidža Hrvatske kao atraktivne destinacije za odmor na tržištu Njemačke.

Dodajmo kako su u okviru ovogodišnje suradnje već realizirane i određene promotivne aktivnosti u ADAC i Galeria putničkim agencijama. Promotivna kampanja se provodi i kroz sve ADAC-ove online kanale, među kojima su brojne web stranice i aplikacije, poput Reise und Freizeit, Maps, Drive App, Trips App i Skipper Portal, gdje je Hrvatska predstavljena kroz tematske članke, posebne landing stranice i prateće teasere.

Podsjećamo, ADAC je najveći njemački i europski te drugi najveći automobilski klub na svijetu koji broji više od 22 milijuna članova. Organiziran je u 18 regionalnih klubova širom Njemačke te raspolaže s više od 170 poslovnica, 250 turističkih agencija te s više od 1.000 agenata koji svojim članovima pružaju sveobuhvatne usluge u planiranju putovanja.(via.hr)

Do kraja rujna u Bjelovaru radi turistička ambulanta

Foto:Ilustracija

Bolest ili neka nezgoda može se dogoditi bilo kad i bilo gdje, a može i pokvariti ljetni odmor ili izlet. Stoga je i ove godine Bjelovarsko bilogorska županija osigurala turističku ambulantu za sve brojnije posjetitelje koji dolaze uživati u ljepotama županije. Rad turističke ambulante je organizirana kroz djelatnost Doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije. Turistička ambulanta nalazi se na adresi Velike Sredice 11 u Bjelovari i radit će do 30. rujna 2025. godine.(dv)

Sve dodatne informacije mogu se pronaći na niže navedenim poveznicama:

https://dzbbz.hr/index.php/turisticka-ambulanta

https://dzbbz.hr/index.php/tourist-medical-service