Dođite u Bjelovar na BOK fest: 12 predstava za kazališne sladokusce

Bjelovarski odjeci kazališta postali su punoljetni i festival će svoje 18. izdanje doživjeti u punom sjaju. Na tradicionalonom BOK kiosku prodana je i prva ulaznica, a zajednički su ju kupcu uručili Vedran Mlikota, inače kum festivala te čelistica Ana Rucner. Njih dvoje uz skladatelja i pijanista Mateja Meštrovića, te vrsnog udaraljkaša i jazz bubnjara Bornu Šercera, nastupili su na Glazbeno – poetskoj večeri „Zajedno…“ u bjelovarskom Boho parku u svojevrsnoj najavi 18. Bok festa koji je dobio novi termin od 29. kolovoza do 16. rujna.

Posjetitelje čeka 12 predstava koje je predstavi, a jedan od vrhunaca se očekuje da će biti Dok nas smrt ne rastavi u režiji proslavljenog Mikija Manojlovića koji će po prvi put gostovati u Bjelovaru.

-Uspjeli smo organizirati BOK fest u dobro vrijeme i vjerujem da će Bjelovarčani biti zadovoljni i na neki način smo na tragu onih uobičajenih festivala. Predstave će biti u našem novom hramu kazališta, obnovljenom Domu kulture koji je spreman za svečano otvorenje i na raspolaganju su 342 mjesta za gledatelje – kazao je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara. Dobra je vijest da neće biti smanjivanja kapaciteta zbog koronavirusa, ali nekih mjera se treba pridržavati.

-Kapacitet Doma kulture ostaje pun ali na predstave se može samo uz covid potvrdu ili negativni test. U tom smislu smo dogovorili s HZJZO-m popust od 20 posto na testiranje tijekom trajanja festivala – napomenula je Zvjezdana Galkovski, ravnateljica Centra za cjeloživotno učenje i kulturu. Popis predstava i cijene ulaznica pogledajte u nastavku.(dv)

Dani bramboraka u Gornjem Daruvaru

Piše: Damir Malina

Udruga Češka beseda Gornji Daruvar se između ostalog bavi očuvanjem običaja i tradicije Čeha u ovim krajevima. Promovira običaje koji su naši preci donijeli u ove krajeve pa tako i gastro običaje. Mnogo jela koji se spremaju na daruvarskom kraju potiču od doseljavanja Čeha. Jedna namirnica je sigurno najzastupljenija, a to je krumpir. Pošto je u češkim obiteljima, a ne samo češkim, krumpir vrlo zastupljena namirnica želja nam je da mu pridodamo još veću važnost. Na svim manifestacijama gdje Česi žive vrlo često se sprema jelo od krumpira bramborak ili popečci od krumpira. Ovo jednostavno jelo koje se priprema od krumpira, brašna, jaja, mlijeka i po kojeg začina i prži se na masnoći, vole svi jer svojim okusom dobro se sljubljuje sa raznim pićima a zasigurno najbolje je uz pivo – Staročeško.

Naša udruga je ovogodišnju trodnevnu kulturno – zabavnu i gastronomsku manifestaciju, Dani bramboraka, organizirala po šesti puta 10. – 20. kolovoza 2021. godine u Gornjem Daruvaru. Prvi dan 10.8. utorak od 20.30 h igralište kod mjesnog doma – 20.30 h – Ljetno kino, češki film s hrvatskim titlovima, „Ljubavi jedne plavokose“. Ljetno kino na otvorenome je tradicija u Gornjem Daruvaru i svake godine pustimo barem jedan češki film. Drugi dan ( subota od 16.00 h) na igralištu pored doma bilo je natjecanje u pečenju „bramboraka“ . Natjecalo se deset ekipa koji su od organizatora dobili štand, potrebne namirnice krumpir, brašno, mlijeko i jaja. Na čemu će peći i začine su si morali sami osigurati. Svaka ekipa je predala jedan bramborak stručnom žiriju na ocjenjivanje. U žiriju su bile dvije vodeće kuharice i jedan kuhar u daruvarskim restoranima Snježana Blažičko, Ana Maria Tot i Krunoslav Pelikan.

Ekipe: Češke besede Daruvar, Ljudevit Selo, Šibovac, Međurić, Končanica, Grubišno Polje, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta Daruvar, Otkriveni talenti, Dečci popečci i domaća ekipa Holky podborky.Žiri je odabrao tri najbolja bramboraka: 1. mjesto ekipa Dečci popečci, 2. mjesto ekipa domaćina Holky podborky i 3. mjesto Srpsko kulturno društvo Prosvjeta Daruvar. Organizator ih je nagradio prigodnim nagradama a i svi ostali su dobili poklone i zahvalnice za sudjelovanje.

Cijelo vrijeme se braamborak dijelio besplatno posjetiteljima kojih nije nedostajalo, skupilo se mnogo ljudi iz svih krajeva daruvarske okolice, gostiju iz R. Češke koji su došli upravo radi naše manifestacije. Od 18 sati je bio kulturno umjetnički program na kojemu su sudjelovali: Češka beseda Doljani sa folklornom skupinom i limenom glazbom, pjevačka skupina Češke besede Daruvarski Brestovac, hrvatski KUD Lipik sa folklornom skupinom, domaće skupine glazbena i kreativna skupina i djeca iz našeg mjesta sa recitacijama i pjesmama. Poslije kulturno umjetničkog programa druženje je nastavljeno vrtnom zabavom do 24:00 sata jer su tako odredile protuepidemijske mjere..

Treći dan petak, 20.8. izletište u naselju,17.00 h dan posvećen djeci – edukativne dječje igre i natjecanja.U organizaciji manifestacije su sudjelovali članovi Češke besede Gornji Daruvar, ostali mještani uz logističku pomoć Grada Daruvara. Organizator se svima zahvaljuje.Manifestaciju su uveličali svojim prisustvom ispred pokrovitelja Savjeta za nacionalne manjine RH i Saveza Čeha u RH i Bjelovarsko-bilogorske županije zamjenica župana Tanja Novotni Golubić , predsjednici Čeških beseda i drugih udruga, predsjednici manjinskih vijeća i mnogi drugi. Sponzor bez kojeg je nezamislivo u ovo vrijeme, kada nema starog krumpira, organizirati manifestaciju s krumpirom je Intersnack Adria iz Hercegovca. Isto tako nezamislivo je pojesti bramborak i ne zaliti ga daruvarskim staročeškim pivom za što smo zahvalni Daruvarskoj pivovari. Slijedeću sedmu manifestaciju ćemo organizirati u lipnju 2022. godine. Želja nam je da postane prepoznatljiv brend našeg prigradskog naselja i Grada Daruvara.

 

Summer Cock Festival: Psihomodo Pop u Đurđevcu

U sklopu bogatog programa Summer Cock Festivala u Đurđevcu na velikoj pozornici na Trgu sv. Jurja jučer je nastupio poznati rock band – PSIHOMODO POP čiji je frontmen Davor Gobac napravio sjajnu atmosferu i zabavio brojnu publiku.Tako su brojni Đurđevčani i ostali gosti uglas s Davorom Gobcom i njegovim bandom pjevali neke od njegovih najvećih hitova: Frida, Ja volim samo sebe, Kad sam imao šesnest, Sve će biti u redu, Donna, Sexy magazin te mnoge druge.

Program glazbenog kulturnog ljeta nastavlja se i idućeg vikenda brojnim aktivnostima, a sljedeći koncert očekuje Vas 27. kolovoza kada će na Trgu sv. Jurja nastupiti popularni Ivan Zak.(via.hr)

Petak 13. i zašto ga se bojimo

Danas je petak 13., dan na koji tradicionalno praznovjerje uzima maha i smatra se potencijalno nesretnim i opasnim. Za neke je to običan folklor, no dio ljudi petak 13. drži ozbiljnom prijetnjom pa izbjegavaju sve situacije koje bi mogle završiti nesretno, a primjera ima i drugdje. Grade se zgrade bez 13. kata, ili hoteli u kojima nema sobe 13 i slično. Ni filmska industrija nije ostal imuna, a tu je svakako u prvm planu originalni pa potom i niz remekova horrora nazvanog naravno petak 13., a televizije horror maratone prikazuju baš na taj isti petak 13.

Postoji nekoliko tumačenja kako je petak 13. dobio tu etiketu. Prema wikipediji jedno od najpopularnijih tumačenja nastanka praznovjerja vezanog uz petak 13. je da je u petak, 13. listopada 1307. godine, francuski kralj Filip IV. Lijepi dao uhititi stotinu templara, što je rezultiralo njihovim progonom, zatvaranjem u suđenjem i pogubljivanjem te naposljetku ukidanjem njihova viteškog reda. Drugo objašnjenje vezuje se iz priču iz Novog zavjeta, koja opisuje da je za vrijeme Isusove posljednje večeri sjedilo za stolom 13 osoba, nakon čega je Isus bio razapet na križu. Osim toga, trinaestim se gostom na večeri smatra Juda, koji je izdao Isusa i time navukao prokletstvo na sebe. Vezano uz Bibliju, prije svega Stari zavjet, postoji vjerovanje kako je Eva upravo na petak 13. pojela jabuku s Drva spoznaje, te da se istoga datuma srušila Babilonska kula, a postoji i predaja da je Kain ubio Abela u petak.  Jedno od tumačenja nastanka praznovjerja vezanog uz petak 13. nalazi se i u nordijskom mitu koji pripovijeda o 12 bogova koji su večerali u Valhali, kada se pojavio 13 gost, Loki, koji je organizirao ubojstvo boga radosti. Zbog toga, čak i danas neki restorani nude uslugu 14-og profesionalnog gosta za stolom, za one koji su praznovjerni. Puno objašnjenja i priča oko datuma koji se u godini može poklopiti najviše tri puta, a u ovoj 2021. ovaj petak 13. kolovoza je jedini. (dv)

Dobro je znati: EU portal GIview ima sve o zaštićenim hrvatskim proizvodima

Europska komisija izradila je moderni portal o zemljopisnim oznakama GIview koji daje pregled svih zemljopisnih oznaka zaštićenih u EU, uključujući oznake u postupku zaštite te zemljopisne oznake zemalja koje nisu članice EU. Informacije o određenom proizvodu prikazane su u obliku GI kartice koja sadrži podatke o kontaktima skupina proizvođača zemljopisnih oznaka i kontrolnih tijela, područja proizvodnje koji je prikazan na karti, fotografije proizvoda, opisa proizvoda, zemljopisnog područja te izjave o održivosti, a na portalu možete pronaći detalje o brojnim hrvatskim zaštićenim nazivima proizvoda, uključujući vina te jaka alkoholna pića.

Republika Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Naime, Hrvatska danas broji čak 31 proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, a nalazi se među prvih deset država EU po broju registriranih oznaka.

Uz to, portal GIview obuhvaća i hrvatskih 18 zaštićenih oznaka izvornosti vina na razini EU, 6 oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina, kao i proizvode koji su u procesu zaštite.

Također, značajan broj proizvoda za koje je postupak zaštite naziva u tijeku, ukazuje kako su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značaja dodane vrijednosti koju njihovi proizvodi imaju te važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete. 

O hrvatskim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima čiji su nazivi zaštićeni možete se informirati na poveznici te prelistati Letak i Katalog  koji se odnose na njihove detaljnije specifikacije i karakteristike.

Maraton lađa: Bjelovarski Argonauti spremni za Neretvu

Bjelovarski Argonauti nastavljaju s fantastičnim radom. Nakon prošlogodišnjeg izazova u kojima su preveslala Jadran od Prevlake do Savudrije – i to u rekordnom vremenu – ove godine nastavljaju još žešćim tempom. U projektu „Kupom u dahu“ u lipnju su preveslali rijeku od Nacionalnog parka Risnjaka do ušća u Savu u Sisku. Na usputnim stanicama organizirali su motivacijske i edukacijske radionice. Ukupno 296 kilometara užitka i veslanja u četiri dana. U općini Lasinje u Karlovačkoj županiji dočekalo ih je 50-ero djece, s kojima su kroz predviđeni program obilježili Dan sporta, govorili o zdravlju i važnosti bavljenja sportom.

U suradnji s Turističkom zajednicom Legrad u Podravini na jezeru Šoderica, Argonauti su organizirali zanimljiv događaj „Valovi energije HEP“. Tim projektom nastojali su javnosti približiti, kroz razna veslačka natjecanja, veslanje kao sportsku aktivnost. Pa je tako preko 200 natjecatelja pokazalo svoje veslačke sposobnosti.  Sljedeći nastup slijedi već za vikend na „Maratonu lađa na Neretvi“. Tamo će Bjelovar biti zastupljen s rekordnih pet posada, što je impresivan rezultat za grad koji nema ni rijeku ni jezero. Argo ide s dvije postave (Argo Bjelovar i Argo Senatori), Šumari (Šumari i Šumski) također s dvije, a tu si i dvije ženske posade, Sparte Bjelovar i Amazonke iz Čazme.

-Oduševljeni smo što sa šest naših ekipa, što je pravi pothvat. Naravno da i na ovom Maratonu želimo ostaviti trag. Naša udarna postava Argo nada se medalji, a isti plan imaju i Šumari- kazao nam je Tomislav Smrček Čonč, osnivač i dugogodišnji kapetan Argonauta, koji će ovaj put veslati u „slabijoj“ posadi.

– Nadam se da će nam se u subotu pridružiti još jedan Argonaut Nikica Ljubek koji je na Olimpijadi sa svojom ekipom osvojio čak dvije medalje, njegova uloga trenera i motivacije puno nam znači- istaknuo je Čonč. (via.hr)

Prije 70 godina je izgrađen Planinarski dom Kamenitovac

Planinarski dom Kamenitovac je već dugo jedno od omiljenih izletišta za Bjelovarčane ali i sve goste iz drugih krajeva koji požele obići Bjelovar i Bilogoru. A, već je proteklo 70 godina od kada je izgrađen i stoga su tu lijepu obljetnicu članovi HPD Bilogora obilježili prigodnim druženjem baš na Dan pobjede. Tradicionalno se na Kamenitovac dolazi pješice iz Bjelovara stazom kroz prirodu pa je tako bilo i ovaj put. Planinarskom domu koji je do sada svašta vidio i doživio želimo bar još toliko godina rada na zadovoljstvo svih Bjelovarčana. (dv)

Rastoke: Bajkovita postaja za predah na putu do mora

Na putu do mora ili obratno bitno je da se koristi stara cesta D1, Slunj i Rastoke moraju biti nezaobilazna postaja na kojoj se vrijedi zaustaviti. Bajkoviti prizori vodopada, starih mlinova i kuća u kojima se nekad živjelo, ugodna svježina i zelenilo mame na kraći ali za neke i duži odmor jer je dio kuća pretvoren u apartmane koji se mogu iznajmiti.Prekrasna priroda koja se može razgledati slobodnom šetnjom ili turističkom stazom kroz najveće atrakcije koja se naplaćuje vrijedi izdvojenog vremena i novca.

Tko ogladni ima nekoliko ugostiteljskih objekata, a savjet koji izabrati stigao nam je iz neočekivanog ali kako se uvijek pokaže najboljeg izvora. Kad sretnete sugrađane na istom mjestu ali s nekoliko dana iskustva više, njihova je preporuka bila iskrena i točna. Rastoke su naravno puno više od dobre hrane i to mjesto koje jako brzo puni baterije, organizacijski je pametno osmišljeno i nije pokleknulo pred pretjeranom komercijalizacijom i željom za brzom zaradom. Jednostavno to su prirodne ljepote koje treba vidjeti, a doslovce su ispod državne ceste i ne morate tražiti na karti. (dv)

Nova atrakcija: Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci

Nakon svečanog otvorenja kojim je obilježen uspješan završetak najvećeg projekta razvoja turističke infrastrukture na tom području Održivo upravljanje i povećanje atraktivnosti Đurđevačkih pijesaka, Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci i službeno je otvorio svoja vrata za posjetitelje. U sklopu Dana otvorenih vrata Posjetiteljski je centar zabilježio sjajnu posjećenost s više od 2.000 posjetitelja u tri dana.

Novootvoreni Posjetiteljski centar opremljen je najnovijom i najmodernijom tehnologijom unutar kojega je postavljen multimedijski, interaktivni i visokotehnološki koncept, a kojemu je cilj posjetiteljima prenijeti jedinstveno iskustvo fenomena Đurđevačkih pijesaka. Jedan je od tri povezana segmenta, a cjelinu čine još i Škola u prirodi Borik te geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci. Sve tri lokacije mogu se posjetiti i iznajmljivanjem električnih bicikla koji se nalaze u dvorištu Posjetiteljskog centra. Ovo će bez sumnje biti novi turistički biser đurđevačke Podravine, a od danas je otvoren za sve individualne i grupne posjetitelje. Ljetno radno vrijeme Posjetiteljskog centra Đurđevački pijesci je od ponedjeljka do petka od 10:00 do 13:00 sati i vikendom od 12:00 do 18:00 sati. Za organizirane grupne posjete potrebna je prethodna najava, a radno vrijeme je fleksibilno.

Cijene ulaznica:

40,00 kn individualna

30,00 kn djeca od 6 do 18, studenti, umirovljenici

30,00 kn grupa odrasli (min 20 osoba)

25,00 kn dječja grupa (min 20 osoba)

100,00 kn obiteljska ulaznica

Prema prvim podacima sustava eVisitor Hrvatsku u srpnju posjetilo 3,7 milijuna turista

Foto:Arhiva

U Hrvatskoj je u srpnju 2021. godine ostvareno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, odnosno 47 posto više dolazaka i 33 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 21,6 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 3,3 milijuna noćenja. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew). U usporedbi s rezultatima 2019. godine, u srpnju ove godine ostvareno je 80 posto dolazaka i 81 posto noćenja ostvarenih u srpnju 2019. godine. 

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (6,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (4,7 milijuna) i  Primorsko-goranskoj županiji (4,7 milijuna). Zatim slijede Zadarska (4,3 milijuna noćenja) Šibensko-kninska (1,9 milijuna) i Dubrovačko-neretvanska županija (1,5 milijuna). Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u srpnju ostvareno u Rovinju (909.000 tisuća), Viru (856.000) i Poreču (734.000). Gledano prema tržištima, u srpnju najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (4,4 milijuna), Slovenije (3,7 milijuna), Poljske (2,4 milijuna), Češke (2 milijuna) i Austrije (1,9 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu, kampovima i hotelima. 

-Dosadašnji rezultati u 2021. godini pokazatelj su kako unatoč pandemiji, uz dobru pripremu i suradnju svih dionika u turizmu, ali i šire, Hrvatska može biti sigurna i uspješna turistička destinacija. Trendovi su veoma dobri i odlična su najava za kolovoz i posezonu. Naime, u posljednjem tjednu srpnja ostvarili smo rezultate koji su 90 posto onih koji smo imali u srpnju rekordne 2019. godine. U samom srpnju ove godine s nekih tržišta kao što su Poljska i Češka ostvarujemo rezultate čak i bolje nego li u srpnju 2019. godine. To nam daje za pravo da budemo optimistični, ali i oprezni i odgovorni, pridržavamo se epidemioloških mjera te time održavamo status najsigurnije destinacije na Mediteranu- istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

– Iznimno dobri rezultati i trendovi turističkog prometa u srpnju, ali i dosadašnjem dijelu godine posljedica su vrlo dobre pripreme sezone od strane cjelokupnog turističkog sektora, ali i činjenice da je naša zemlja najsigurnija turistička destinacija na Mediteranu. U odnosu na rekordnu 2019. godinu trenutno se nalazimo na oko 65 posto rezultata, a najave za kolovoz, ali i rujan su također vrlo dobre. Međutim, daljnji će tijekovi i rezultati ponajviše ovisiti o nama samima i epidemiološkoj situaciji u zemlji pa i ovom prilikom pozivamo sve na daljnje odgovorno ponašanje i pridržavanje propisanih epidemioloških mjera kako bi osigurali nesmetano odvijanje turističkog prometa u tjednima koji su pred nama – izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.  

U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj ostvareno je 6,3 milijuna dolazaka i 36,9 milijuna noćenja, odnosno čak 51 posto više dolazaka i 39 posto više noćenja nego u prvih sedam mjeseci 2020. godine. Pri tome su u Hrvatskoj najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke (6,8 milijuna), Slovenije (5,2 milijuna) i Poljske (3,3 milijuna). Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (10,3 milijuna), Primorsko-goranskoj (6,8 milijuna) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (6,6 milijuna), dok su najpopularnije destinacije bile Rovinj s 1,6 milijuna noćenja, Poreč (1,2 milijuna) i Vir (1,1 milijun).(via.hr)